Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović je u Sloveniji na summitu čelnika Inicijative tri mora. U fokusu plenarne sjednice je prometno, digitalno i energetsko povezivanje te približavanje razini na kojoj su zapadne članice Europske unije. Inicijativa je dobila i investicijski fond namijenjen za razvoj infrastrukture. Uz čelnike 12 zemalja članica, na skupu je i više od 600 sudionika iz svijeta gospodarstva.
Summit u Brdu kod Kranja prati reporterka Dnevnika Nove TV Ivana Petrović.
”Inicijativa triju mora je gepolitički koncept koji je osmišljen još u Washingtonu u vrijeme mandata predsjednika Obame, a star je gotovo sto godina. Zapravo ga je proizvela poljska inteligencija. Tada ima snažnu potporu Atlantskog vijeća, najvažnijeg američkog think tanka.
Glavni naglasak je u svakom slučaju na energetici. Energetski pravci danas određuju sve. Tako je i američki ministar energetike sinoć u Ljubljani uglavnom ponovio sve ono što smo već čuli u Bukureštu prošlog rujna.
On je napadao ruski plinovod Sjeverni tok 2. Ošto je kritizirao Rusiju i naglašavao važnost terminala LNG Krk, za kojeg znamo da se Hrvatska oko njega nije još niti malo pomaknula. Meni je bio jako zanimljiv i danas govor slovenskog predsjednika Pahora.
>Inicijativa tri mora – što dobiva ili gubi Hrvatska?
>Matija Štahan: ‘Nova hrvatska paradigma’ mora poništiti nepovoljne aspekte 1918. i 1945. godine
>Zašto se Hrvatska nije pridružila Višegradskoj skupini, u koju je pozvana već 1991. godine?
Slovenija se očito snažno uključila u ovu inicijativu. On je rekao da je ovo jedan od najvažnijih summita od uspostave slovenske neovisnosti. Spominjao je važnost tog summita i također naglasio da je ovo jedinstvena prilika za kreiranje i plasiranje vlastitih politika zemalja članice ove inicijative. U tom smislu pozicija Hrvatske nije najbolja, nije onakva kakva bi trebala biti jer cijelu inicijativu od početka nose, dakle glavni stupovi inicijative su hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i poljski predsjednik, dakle predsjednik zemlje koja ima najjače i najjasnije definirane transatlantske elemente svoje vanjske politike.
Hrvatska je tu, po meni, mogla puno više napraviti, a zapravo ključ svega je očito nezainteresiranost triju Vlada u mandatu Kolinda Grabar-Kitarović za ovu inicijativu. Naime, aktualna Vlada je pokazala određeni interes tek u rujnu, tek nakon što se u to uključila Njemačka.
Inače, Hrvatska na ovom summitu konkurira sa šest projekata. U Bukureštu je konkurirala s nešto više, s 12. Osnovan je investicijski fond, ali jednako tako je i Europska komisija u ovom proračunskom razdoblju do 2027. godine, izdvojila 43 milijarde eura za ovu inicijativu.
Naime, ono što se meni čini, što se u hrvatskoj politici nije dovoljno dobro shvatilo, a u ostalima je, jest to da Inicijativa triju mora, kao snažna srednjoeuropska inicijativa, jedina je diferencija specifika putem koje Hrvatska može ostvariti i svoje interese i biti transparentnija s vlastitim politikama u središtu Europske unije, točnije u Bruxellesu”, javila je Ivana Petrović.
