(VIDEO) Na što je spao HDZ: Na Dan pobjede bolji govor održao je SDP-ov Milanović, nego HDZ-ov Plenković. Vrijedi ga pogledati

Predsjednik Vlade Andrej Plenković i predsjednik Republike Zoran Milanović na proslavi Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja održali su govore. Iako bi se od HDZ-ovog Plenkovića očekivao bolji govor nego od SDP-ovog Milanovića, bilo je upravo obrnuto – Milanović je održao iznenađujući govor s državničkim porukama, a za Plenkovićev se može reći kako je nastavak dodvoravanja koalicijskim partnerima iz SDSS-a.

Milanović je u šest mjeseci na Pantovčaku zgrozio s nekim svojim potezima. Prvo je na inauguraciju doveo Josipu Lisac čija je izvedba himne izazvala brojne kritike, onda omalovažavao pripadnike HOS-a rekavši da bi njihovu spomen-ploču trebalo ‘baciti negdje’, zatim je na Dan državnosti bojkotirao ceremoniju i odbio položiti vijence na grobu predsjednika Tuđmana i postao je prvi predsjednik u povijesti koji nije došao na konstituirajuću sjednicu Sabora. Čak i ljudi koji se ne slažu s Milanovićem i njegovim potezima ovaj govor izdvajaju kao iznenađenje s državničkim porukama.

(VIDEO) Pogledajte reakcije dužnosnika i gostiju na inauguraciji tijekom himne u izvedbi Josipe Lisac 

Tko su i kako su poginuli HOS-ovci čiju bi spomen-ploču Milanović ‘bacio negdje’? 

(FOTO, VIDEO) Milanović divlja na Dan državnosti: Bojkotira ceremoniju i odbija položiti vijence na grobu predsjednika Tuđmana 

Milanović će biti prvi predsjednik u povijesti koji neće doći na konstituirajuću sjednicu Sabora 

Predsjednik Milanović: ‘Hrvatski rat bio je pravedan, težak i krvav. Pobijedili smo i to slavimo!’ 

Govor premijera Plenkovića u Kninu: ‘Svjesni smo da je naša pobjeda u Oluji bila traumatična za mnoge hrvatske Srbe’

Milanović: “Pobijedili smo i to slavimo”

“U 25 godina od operacije Oluja odnosi među državama, Hrvatske i Srbije, mijenjaju se redefiniraju, u 25 godina odmakli smo daleko, nismo isto društvo, o tome svjedoči i današnji govor predsjednika Vlade, kojega toplo pozdravljam, za koji vjerujem da će se preseliti u kulturu srca. 25 godina je voda duboka i vrijeme da se u nju pogledamo i ne nužno da se ogledamo u zajedništvu, ali da budemo zajedno, da razgovaramo o stvarima koje nas spajaju ali i razdvajaju, pogledom Hrvata, ali i Srbina, to nisu uvijek nužno isti pogledi, važno je da se o problemima razgovara, da ih se stavlja na stol. Puno toga što je rečeno je dobro, ja se s time slažem. U ratu odlučnost, u porazu prkos i otpor, u pobjedi velikodušnost, u miru dobra volja, univerzalno i primjenjivo na naš put.

U ratu kojim su nas napali oružjem koji smo mi i Slovenci plaćali, bili smo od prvog trenutka zatečeni. Rat se dogodio u treptaju oka, jako je teško bilo znati što je pred tobom, predvidjeti tuđe reakcije i graditi hrvatsku vojsku, predvodio ga je prvi hrvatski i ratni predsjednik. Posao koji je tad napravljen, kako je organiziran je nešto iz čega bi Hrvatska mogla učiti. Ta pobjeda nije slučajna, ona je rezultat rada i planiranja, koncentracije i inteligencije, stotina i tisuća ljudi. Dužni smo im biti zahvalni. U ratovima prevagu čini malo dobrih ljudi.

Taj rat je počeo porazom i prognanicima. U tom ratu otpor se u početku činio kao uzaludan, a onda su se počele vidjeti konture pobjede. Došla je pobjeda, ne sama od sebe, izvojštili su je naši hrabri bojnici i njihovi zapovjednici u cijeloj Hrvatskoj. U toj pobjedi smo trebali biti organiziraniji nego što smo bili, nikada nismo potonuli u ponor moralne katastrofe, a to se nekim narodima događalo. Bilo je grešaka i zločina, koji su ljudski loši, koštali su nas. Sve te priče o zločinačkom poduhvatu, sve je to posljedica grešaka, koja su napravljene činjenjem, ali i nečinjenjem, velika lekcija za nas. Hrvatska država je kasnije ispravila tu grešku, ali nažalost teret ostaje”, rekao je.

U govoru je komentirao i dolazak Borisa Miloševića.

“Doći ovdje i pridružiti se Hrvatima, to nije algoritam, to je arhitektura srca i duboko emocionalno pitanje. To nije mala stvar.”

Potom je Milanović govorio u odnosima Hrvatske i Srbije.

“Bilo je sukoba, krvoprolića, građanski rat, agresija ’91 i nakon toga nikako da uđemo u razdoblje normanih odnosa u kojima će prevladavati poštivanje, konstruktivnost, kao da smo i dalje opterećeni stvarima koji su posljedice ’91. Ja znam da promatram očima Hrvata, ali mi smo tu, naša dobra volja postoji, želimo surađivati, poslovati. Odnositih dviju naroda su jako važni, a kada se međusobno natežemo i prepucavamo, drugi nas ne primjećuju. Ti odnosi moraju biti bolji, i dat ću sve od sebe da ih popravim, dat ću sve od sebe, koliko smijem dati. Na drugoj strani je da pokuša to isto. Dragi prijatelji, sretan vam ovaj veliki dan, ovo je bilo veliko pitanje, život je veliko putovanje, a današnji dan ponovno budi iskru oka, živjela Hrvatska kao narod silna, kao sunce visoka”, zaključio je.

Plenković: ‘Pobjeda u Oluji bila je traumatična za mnoge hrvatske Srbe’

Plenković je poručio da pijetet treba iskazati prema svakoj nevinoj žrtvi, bila ona hrvatska, srpska ili druge nacionalnosti, a isto se očekuje i od hrvatskog društva, osobito predstavnika Srba, koji također trebaju jasno osuditi sve zločine nad Hrvatima.

Plenković je na središnjem obilježavanju 25. obljetnice VRO Oluja u Kninu podsjetio na poruke pomirbe predsjednika Franje Tuđmana koje je u lipnju 1997. u Vukovaru uputio budućim hrvatskim povratnicima i lokalnom srpskom stanovništvu: “Pobjednik koji ne zna praštati taj sije klice novih razdora i budućih zala, a hrvatski narod to ne želi.”

Plenković je rekao da te državničke poruke treba imati na umu u izgradnji uključive i tolerantne Hrvatske okrenute budućnosti.

“Kao zemlja koja je pobijedila u nametnutom ratu s brojnim nedužnim civilnim žrtvama, žalimo zbog svih stradalih, osobito civila, i ne samo Hrvata, nego i Srba i svih drugih nacionalnosti”, ističe Plenković.

Žaljenje je izrazio i za žrtve ratnih zločina počinjenih s hrvatske strane, kojih je, rekao je, nažalost bilo te poručio da “legitimno pravo na obranu nije i ne može biti opravdanje za nedjelo – te je svaki takav čin bolan za sve obitelji žrtava i ružan ožiljak na pravedno lice i obrambeni karakter Domovinskog rata”.

“Svjesni smo da je naša pobjeda u Oluji bila traumatična za mnoge hrvatske Srbe koji je ponajprije povezuju s odlaskom dijela srpskog stanovništva iz njihovih domova i zavičaja na dotad okupiranim područjima. Dok je za većinu Hrvata to ponajprije bio prisilan zbjeg koji su organizirali i naredili kninski pobunjenici, za mnoge Srbe to je dan-danas zbjeg pred hrvatskim snagama”, kazao je.

Nastavljajući govor, rekao je da je danas, 25 godina poslije, vrijeme da staloženo sagledamo svu slojevitost tadašnjih zbivanja.

Istaknuo je da je nakon Oluje hrvatska država uložila velike napore da osigura povratak onih hrvatskih Srba koji su se htjeli vratiti u svoju domovinu i da je već mnogo učinjeno.

Dodao je da još uvijek ima poteškoća koje treba otkloniti da bi se oni po svemu osjećali ravnopravnima, kako bi imali sve uvjete za život dostojan 21. stoljeća.

“Isto tako znamo da su brojni hrvatski Srbi na slobodnim područjima diljem Hrvatske sve vrijeme rata dijelili sudbinu svojih hrvatskih sugrađana, a mnogi su bili i hrvatski branitelji, čime se treba ponositi”, naglasio je.

“Na kraju, treba iskazati dužan pijetet prema svakoj nevinoj žrtvi, bila ona hrvatska, srpska ili druge nacionalnosti”, poručio je Plenković.

“Pijetet prema tisućama nedužnih hrvatskih žrtava od Vukovara do Dubrovnika preko Voćina, Saborskog i Škabrnje. Pijetet i prema nedužnim srpskim žrtvama od Paulin Dvora do Varivoda”, čime, istaknuo je, “ne dovodimo u pitanje legitimnost ni pravednost Domovinskog rata niti umanjujemo pobjedu postignutu u Oluji”.

Naglasio je da se time pokazuje velikodušnost i humanost pobjednika “koji unatoč svemu žali zbog svakog posrtaja ili nespriječenog zločina”.

“Isto to očekujemo od svih dijelova hrvatskog društva, osobito od predstavnika Srba u Hrvatskoj, koji također trebaju jasno osuditi sve zločine počinjene protiv Hrvata”, poručio je.

Istaknuo je da se iskrena pomirba može graditi samo na istini koja se temelji na činjenicama, na suradnji sa svima u pronalasku svih nestalih i na pravdi za sve žrtve, zbog čega će se, bez obzira na nacionalnost žrtve ili počinitelja, svi oni zločini koji ne zastarijevaju nastaviti i dalje procesuirati.

“Danas – kada se svijet nosi s najvećom zdravstvenom opasnošću u posljednjih sto godina i s najtežom gospodarskom krizom od Drugog svjetskog rata – ponovno moramo učvrstiti nacionalno jedinstvo oko hrvatskih strateških ciljeva”, poručio je premijer.

Stoga, dodao je, budimo nadahnuti hrabrošću i požrtvovnošću hrvatskih branitelja “i moći ćemo se uspješno nositi s velikim izazovima koji su pred nama”.

Plenković je ponovio da da je Oluja bila je pravno legitimna, vojno neizbježna i politički nužna, a bila je i imperativ za tadašnje hrvatsko vodstvo radi povratka hrvatskih prognanika i ponovnog povezivanja dotad presječene Hrvatske.

Istaknuo je da je Hrvatska s više od 20.000 poginulih i 15 posto stambenog fonda porušenog, pretrpjela ogromnu ratnu štetu zbog čega smo izgubili 15 godina razvoja.

Naglasio je da je, osim što je bila vrhunac svih uloženih napora za obranu i slobodu Hrvatske, Oluja bila prekretnica za mir i stabilnost jugoistočne Europe “i stoga je s pravom možemo smatrati našom najvećom pobjedom”.

Da bi na human i civiliziran način uredili brojna bolna pitanja koja opterećuju naše društvo, Plenković je najavio da će donijeti i poseban zakon o civilnim žrtvama Domovinskog rata.