(VIDEO) Novinari ratnog zločinca s Interpolove tjeralice pronašli u dva dana – prijavljen je i u Hrvatskoj, zašto DORH nije učinio ništa?

Foto: Snimka zaslona

Peru Vincetića, takozvanog Konja, traži pravosuđe Bosne i Hercegovine zbog ratnog zločina prema civilnom stanovništvu. Za njim je raspisana i Interpolova tjeralica, a ekipi Provjerenog Nove TV trebala su dva dana da ga lociraju i dogovore intervju s njim.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Konja traži Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine zbog sumnje za ratni zločin prema civilnom stanovništvu, a optužnica ga, između ostalog, tereti i za zločine počinjene prema obitelji Benković, Marku i njegovoj supruzi Tunde.

Silovanje i mučenja

Supružnici Benković pričali su o ratnoj 1992. godine u Orašju u kojemu su vodili restoran i noćni klub. Prepričali su kako su jedne noći pripadnici postrojbe pod vodstvom Pere Vincetića Konja ušli u njihov lokal. Pero Konj i drugi policajac, Mato Baotić, kažu Benkovići, odveli su Tunde.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“On je izvadio neki veliki nož i onda stavio ovdje na vrat. Onda sam se uplašila najviše kad smo sjeli u auto i taj Vincetić je zavezao oči. I on je imao kaiš i otkopčao je kaiš i meni naredi da se ja skinem. Normalno, ja to nisam htjela, ali već sam drhtala. Iza leđa je došao Vincetić i tako me silovao. Poslije su se zamijenili”, rekla je Tunde i dodala kako joj je u glavi jedina misao bila hoće li ostati živa.

Zatim su, kako kažu, mučili i njezinog muža Marka.

“Mučenje, cijelu noć i drugi dan, da priznam gdje mi je novac. Kaže on: ja sam ti našao radiostanicu i bit ćeš ubijen”, kaže Marko.
Našao se s reporterkom Provjerenog
Pero Vincetić Konj se pristao naći s reporterkom Provjerenog i dati joj izjavu.
“Sve što je istina u tome što navodi bračni par Benković je ta da su naveli svoje ime i prezime točno, pretpostavljam”, tvrdi Pero Konj i dodaje kako je apsolutno dostupan hrvatskim vlastima. Tvrdi kako se nema od čega skrivati.
“Koga na kraju krajeva zanima moja priča ili priča bilo koga od nas? Bitno je da smo ratni zločinci, da smo optuženi, da se ima o čemu govoriti. Bitno je da se gledanost podiže, sve je to bitno. Sudbina svih nas koji jesmo pod tim optužnicama, to ne zanima nikoga, jer ako zagrebete malo dublje, naići ćete na neke tužne priče, na svakodnevicu, na svakodnevne probleme”, kaže Pero Vincetić Konj.
Podsjetimo, mandatu aktualnog glavnog državnog odvjetnika Dražena Jelenića, prethodio je mandat Dinka Cvitana, ali i mandat najdugovječnijeg državnog odvjetnika u EU – Mladena Bajića (2002. – 2014.)

Prema Ustavu RH, Državno odvjetništvo Republike Hrvatske je samostalno i neovisno pravosudno tijelo ovlašteno i dužno postupati protiv počinitelja kaznenih i drugih kažnjivih djela, poduzimati pravne radnje radi zaštite imovine Republike Hrvatske te podnositi pravna sredstva za zaštitu Ustava i zakona.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Glavni državni odvjenik ima, dakle, u rukama, velike ovlasti i jasno je da njegovo nedjelovanje, politiziranost ili pristranost ima snažan utjecaj na razvoj korupcije i klijentelizma u društvu.

Što su radili Bajić i Cvitan kao glavni državni odvjetnici?

Mandate Mladena Bajića i njegove desne ruke Dinka Cvitana obilježio je i neprimjeren odnos DORH-a prema ratnim zločinima iz Domovinskog rata.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U dvanaest godina SDP-a i HDZ-a Mladena Bajića često se isticalo kao najmoćnijeg čovjeka u državi, a javnost je ostala podijeljena po pitanju njegovog rada. Neki od slučajeva koji su pokrenuti za njegova mandata bili su ubojstvo Milana Levara, Zamporion, Lora, Kamensko, Slobodna Dalmacija, Hypo, bio je glavni koordinator u slučaju Gotovina, prodaja Plive…

Mladen Bajić omogućio tužiteljstvu BiH pristup arhivama Republike Hrvatske i podizanje optužnica protiv časnika HV-a

Zašto je Dinko Cvitan obmanjivao javnost o istragama pokrenutim u BIH protiv časnika HV-a?

Koje su ovlasti glavnog državnog odvjetnika i kako ih je Dinko Cvitan koristio?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U razgovoru za portal Narod.hr predsjednik Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora i umirovljeni pukovnik Hrvatske vojske Danijel Rehak ukazao je na činjenicu da je  Državno odvjetništvo Republike Hrvatske (DORH) riješilo minoran broj slučajeva silovanja za vrijeme Domovinskog rata.

Rehak se zapitao i „kako se može dogoditi da na prostoru RH pojedini ljudi koji su direktno/indirektno krivi za ratni zločin rade u institucijama državne, lokalne samouprave“ te dodao kako to nije dobro i još jednom istaknuo da DORH i pavosuđe ne rade svoj dio posla.

Unatoč svemu navedenom, Mladen Bajić je dužnost glavnog državnog odvjetnika naposljetku obnašao od 2002. do 2014. godine, a na ovoj ga je poziciji zamijenio njegov dotadašnji najbliži suradnik Dinko Cvitan koji je nastavio s načinom rada kojeg je prakticirao i njegov prethodnik.

Vilim Karlović, hrvatski branitelj koji je preživio 1991. mučenja na vukovarskom veleprometu i Ovčari, gostujući u emisiji Bujica, rekao je: “Davao sam izjave u Uredu predsjednika, napisao sam knjigu, bio šest ili sedam puta u Haagu, triput u Beogradu, a DORH me nikad nije zvao (na razgovor)”.

Uz mandat Dinka Cvitana, kao i Mladena Bajića, također se vežu selektivne istrage vezane uz politiku te neriješavanje brojnih slučajeva korupcije, kriminala, zločina…

2018. godine glavni državni odvjetnik postaje Dražen Jelenić, zamjenik dotadašnjeg glavnog državnog odvjetnika Dinka Cvitana. On je također bio zamjenik prethodnog glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića.

Također, u ovom kontekstu treba spomenuti kako su zamjenici aktualnog državnog odvjetnika Jelinića upravo Mladen Bajić i Dinko Cvitan.

DORH: Mladen Bajić i Dinko Cvitan zamijenili uloge prije tri godine – Što se promijenilo?

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.