Nakon što je od stranke dobio zeleno svjetlo za rekonstrukciju Vlade premijer Andrej Plenković s pomlađenim kabinetom kreće u posljednju godinu mandata. Mogu li se od novih ministara očekivati iskoraci ili će pratiti zacrtano u svojim resorima? Trebaju li Hrvatskoj stručni, ali mladi i u upravljanju neiskusni ljudi ili ministri kao jake političke osobe s autoritetom? Traže se odgovori na ključna pitanja: Koji su zapravo razlozi odlaska ministara, je li to nezadovoljstvo njihovim radom, loš imidž ili njihove afere?
U emisiji Otvoreno HRT-a gostovali su:
prof. dr. sc. Smiljana Leinert-Novosel, Fakultet političkih znanosti u Zagrebu
doc. dr. sc. Višeslav Raos, Fakultet političkih znanosti u Zagrebu
Ivica Relković, politički analitičar
Davor Gjenero, politički analitičar
Andrej Plenković rekonstruirat će i formalno Vladu nakon što njegovi novi ljudi dobiju potporu u Saboru u petak. Analitičari pak pokušavaju dokučiti zbog čega se premijer odlučio na promjenu dobrog dijela svoga tima.
– Moramo raditi razliku između ostavki koje se daju zato što netko nije dobro radio i nije bio dovoljno stručan i onoga kako zapravo ljudi doživljavaju takve pojedince. Ispada kao da su oni samo komunikacijski pogriješili i da tu nema nekih drugih krimena. Meni se čini da ljudi gube interes za politiku upravo zato jer ovakve stvari ostaju nerazjašnjene. Nitko nam ne daje čvrste odgovore, a čini se da nitko ne očekuje niti nekakvu istragu. Ostavke su više pitanje imidža nego čvrstih razloga. Ipak, o svemu ćemo moći više reći kada su uvjerimo da su odrađene sve radnje institucija, smatra profesorica Smiljana Leinert-Novosel dodajući da kada postoji neka sumnja da se treba odmah reagirati te da se trebaju postaviti visoki moralni i etički standardi.
Vlada je dobila teret koji više nije mogla nositi, smatra analitičar Ivica Relković.
– Ulazimo u dva brza ciklusa. Prvo predsjednički pa parlamentarni izbori. HDZ ne može s ovakvim teretima ulaziti u to te je tu čak i percepcija dovoljan teret. Vidi se po reakcijama dijela ljudi u samom HDZ-u da oni to ne razumiju. Možda su zato mladi ministri da ne bi imali grijehe prošlosti.
Što se tiče imidža Vlade, postavlja se pitanje je li on sada poboljšan.
– Premijer je pomalo izbjegao priču da ne ispadne da je ovo iznuđeno u medijima. Zapravo kada je ovako velika rekonstrukcija, zapravo možemo govoriti o novom kabinetu, ističe doc. dr. sc. Višeslav Raos.
Od ostavke Gorana Marića pa do srijede navečer, premijer Plenković nije davao izjave.
– Kada radite ovako opsežnu rekonstrukciju, vi zapravo morate slati cijelo vrijeme jednu prepoznatljivu političku poruku. Bojim se da je mi svi ovdje nećemo prepoznati. Komunikacijske strategije cijelo vrijeme nije bilo. Ona se počela formirati tek jučer kada su definirani obrisi onoga što će biti rekonstruirano. Plenković plaća veliku cijenu. On nikada iza sebe nije imao stranku kao vojsku, kao organizaciju. On nema uvjetno rečeno svojih ljudi u stranci. S druge strane ima problem što u HDZ-u ne žele eksperimentirati s mogućnošću da visoke dužnosti obavljaju ljudi koji nisu članovi stranke, ističe Davor Gjenero.
Leinert-Novosel dodaje da je Plenković birao mlade ljude “jer je to progresivno”, ali da istovremeno ne znamo kakve su njihove liderske sposobnosti.
– Pitanje ja kakvi su oni u odnosu s ljudima, koliko mogu postizati određene ciljeve. Koliko su stručni, to isto ne znamo. Koliko su iskusni, vrijeme će pokazati.
Ivica Relković dodaje da Hrvatska zapravo vapi za koracima u promjene.
– Mladi ne mogu uskakati u ministarska, već u ona druga ili treća mjesta. To je pravo regrutiranje. Preskakanje stepenica nije dobro. Moguć je lider i mlad, ali to je “nabadanje” hoćemo li ga dobiti. Nama i u Sabor dolaze premladi ljudi. Imamo natječaj za mladost. Nekad je biti pomoćnik ministra jači operativni posao nego samo mjesto ministra.
Opravdano se postavlja i pitanje zašto se mladi ljudi uopće odlučuju dolaziti na ministarske pozicije u zadnjoj godini mandata, u sustave u kojima je zapravo sve već zacrtano.
– Plenković smatra da ovi ljudi koji će dobiti priliku da će mu biti lojalniji. Treba znati da je ambicija krasna stvar, ali vas ona definitivno može i pojesti. Postoje ponude ponekad na koje je teško reći ne. Iako su ljudi svega svjesni, ipak pristaju, dodaje Višeslav Raos.
– Sudeći po izjavama, budući ministri su zbunjeni. Vidi se da nemaju neku praksu i rutinu. Nije im niti posve jasno u kojem će pravcu ići. Pitanje je što se u godinu i nešto može postići. Nije ugodno dolaziti na ovako istaknuto mjesto. Mnogi misle da je trebalo prije godinu dana rekonstruirati, sada je ostalo malo vremena, dodaje Leinert-Novosel.
– Ovo izgleda, nogometnim rječnikom kao zamjena u 70. minuti. Mi ne znamo zašto je Plenković napravio zamjenu. Je li to čuvanje rezultata jer 0 igra ili mora zabiti gol pa će netko od ovih zabiti gol pa će dobiti poene za parlamentarne izbore. Za predsjedničke je već kasno. SDP je uvijek do sada znao širiti koalicijski potencijal te birati ljude izvana. HDZ to nije trebao, a sada to treba. Nema više čiste pobjede. Nema drugog. Ili velika koalicija ili netko ozbiljan treći. Dio HDZ-a mora shvati da oni koji su do sada donosili rezultat, da su postali uteg. Kako će HDZ formirati Vladu s 20 posto? Oni to ni sami ne znaju, dodaje Relković.
Hrvatska je zemlja koja ima strukturalni problem s korupcijom.
– Imamo takvu tradiciju i običaje. Mala smo država, mali je bazen, mali su resursi. Korupcija je ugrađena unutar svake vlasti. Svaka vlast ako želi biti ozbiljna mora imati nultu toleranciju prema korupciji i prema svakom riziku korupcije. Sukob interesa je zapravo rizik od korupcije. Sve što se događalo s imovinskim karticama ovih ljudi zahtijeva da se promptno preko noći reagira. Imate neke resore poput Ministarstva financija koji vuku stvari. Ali imate i resore u kojima se ništa ne događa, smatra Davor Gjenero.
Relković dodaje da su Plenkovićeve reakcije zakašnjele.
– Da je na vrijeme smijenio primjerice ministricu Žalac, možda bi na EU izborima imao pet mandata i ne bi imao sve ove turbulencije koje su se pojavile zbog lošeg rezultata na izborima.
Raos dodaje da su najveći problemi za premijera vezani uz situaciju u stranci.
– Velik je raskorak između njegove vizije HDZ-a i onoga što vidimo na terenu. I HNS i mnogi drugi ljudi koji održavaju parlamentarnu većinu neće postići nekakav veliki rezultat na izborima. Mnogi saborski zastupnici imaju male šanse opet biti zastupnici.
Gjenero pak zaključuje da treba napraviti razliku između predsjedničkih i EU izbora u odnosu na parlamentarne.
– Kada birači dođu pred kutiju na tim izborima, opet će birati HDZ, a neće tražiti neke Suvereniste ili neke druge.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
