Ruža Tomašić i Marijana Petir, zastupnice u Europskom parlamentu na plenarnoj sjednici u Bruxellesu govorile su radu i nasljeđu Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju. Obje su iskazale argumentirano nezadovoljstvo s radom suda i njegovom nevjerodostojnošću s obzirom na predmet zbog kojeg je osnovan.
U svom govoru Tomašić je naglasila da je Haški sud trebao procesuirati sve zločine koji su se dogodili u ratovima pri raspadu bivše Jugoslavije te donijeti svojevrstan pravorijek o ratnim zbivanjima na temelju kojega bi se pisala povijest i stvorili uvjeti za pomirenje i suživot u budućnosti.
“Malo je reći da je sud potpuno podbacio u svojoj misiji. Pošteda od progona nekih od glavnih arhitekata rata iz vrha Jugoslavenske narodne armije i obavještajnih službi bivše Jugoslavije, sramotno niske kazne za pokolj na Ovčari i oslobađajuća presuda zlotvoru Vojislavu Šešelju, sporost zbog koje je Milošević izbjegao ruci pravde, a optužnica Ratku Mladiću morala biti reducirana, i politizacija rada tužiteljstva samo su neki od razloga zašto ICTY na kraju priče ne može dobiti prolaznu ocjenu. ICTY nije raščistio nasljeđe rata i kažnjavanjem pravih zločinaca pokazao da se ratni zločin ne isplati. Naprotiv, on je dokaz da se međunarodno pravo često zloupotrebljava u političke svrhe i bojim se da je zasijao sjeme budućih netrpeljivosti ” – istaknula je Tomašić.
Nadalje se obratila prisutnim predstavnicima Europske komisije i Europskog vijeća s pitanjem, misle li zaista da će sada doći do pomirenja i da će se povijest konačno staviti u mirovanje. “Znate i sami da samo istina vodi pravdi, a pravda trajnom miru. Ovdje se nažalost jako malo držalo do istine!”, naglasila je na kraju.
Pogledajte cijeli govor Ruže Tomašić:
Marijana Petir se isto tako osvrnula i konstatirala kako Sud nažalost nije ispunio svoju svrhu te je „propustio procesuirati najviše vodstvo Jugoslavenske narodne armije zbog ratnih zločina počinjenih tijekom agresije na Hrvatsku“.
„Na grad Vukovar tijekom opsade palo je više od 6,5 milijuna različitih projektila, ubijeno je više od četiri tisuće osoba, a šteta stradanja grada procijenjena je na više od milijardu eura. I za to nitko nije odgovarao“, rekla je zastupnica Petir.
Istaknuvši kako se Međunarodni kazneni sud trebao voditi načelom pravičnosti i kažnjavanja zločina, Petir je zaključila kako je ipak završetak njegovog rada ostavio “gorak osjećaj da se Srbiji, kao glavnom agresoru, oprostilo puno toga za što je se trebalo kazneno goniti”.
„Voljela bih da je Haški sud svoj rad priveo kraju vjerodostojno potvrdivši svoj autoritet, a ne tragedijom zbog nepravične presude oko koje niti samo sudsko vijeće nije ostvarilo puni konsenzus“, zaključila je Petir.
Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju, javnosti poznatiji kao Haški sud osnovan je 25. svibnja 1993. godine Rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a. Radi se o kompleksnoj instituciji koja ni na koji način nije uobičajeni nacionalni sud nego prva institucija u povijesti međunarodnog kaznenog prava pod okriljem UN-a.
Upravo zbog svoje specifičnosti Sud je od samog početka bio suočen s nizom prepreka i problema, nerijetko su njegova djelovanja korištena za postizanje političkih ciljeva a sjećanje na njegovo posljednje zasjedanje ostaje teško, kao i činjenica da su brojni teški zločini ostali nekažnjeni.
Pogledajte cijeli govor Marijane Petir:
Tekst se nastavlja ispod oglasa
