Višnja Starešina: Natrpavanje bihaćke regije migrantskim logorima izgleda tek kao predigra budućeg scenarija

Foto: narod.hr

U Hrvatskoj problem ilegalnih migranata postaje javna tema tek kada se dogodi neki ozbiljniji eksces. Kao ovih dana, kada je policajac, vršeći svoju policijsku dužnost, u samoobrani lakše ranio ilegalnog migranta. Ili prije desetak dana, kada je policajac teže ranio ilegalnog migranta, piše Višnja Starešina u kolumni za Slobodnu Dalmaciju, koju djelomice prenosimo.

Po toj suženosti rasprave o migrantskoj problematici Hrvatska je vrlo europska država, na svoj specifičan način. Europska je po tome što se o onim realnim i svakodnevnim problemima koje nosi migrantska kriza javno šuti. Jer, prema pravilima samonametnute političke korektnosti, koja je samo suvremenija inačica cenzure i autocenzure, o tome nije pristojno govoriti.

To je prostor koji ulazi u “meki trbuh Hrvatske”

Hrvatska je donekle specifična po tome što kroz nju zasad ilegalni migranti tek prolaze pa su na osobitom sigurnosnom udaru “samo” naselja na njihovoj ruti iz BiH prema Sloveniji i dalje prema zapadnoj Europi – seoska domaćinstva, a osobito vikend naselja u Gorskom kotaru, Lici, Hrvatskom zagorju. Ali je neizvjesno što će se dogoditi kada EU počne primjenjivati restriktivniju politiku prema ilegalnim migracijama.

Tu Hrvatska dolazi u vrlo izvjesnu opasnost da joj se pokuša nametnuti da postane europski hotspot tražitelja azila ili, još neugodnije, odbijenih tražitelja azila. Tek je malo manje nezgodna mogućnost – da ima u bliskom susjedstvu takve hotspotove.

Natrpavanje bihaćke regije što legalnim, što ilegalnim migrantskim logorima izgleda tek kao predigra budućeg scenarija. I nije politički slučajno da su za središte okupljanja migranata bošnjačke vlasti izabrale upravo bihaćko-cazinski džep. Politička je simbolika višestruka – to je prostor koji ulazi u “meki trbuh Hrvatske” i s kojeg je Hrvatsku najlakše destabilizirati, piše Višnja Starešina u kolumni za Slobodnu Dalmaciju.

Šest milijuna , a

Bošnjačko političko vodstvo na retoričkoj razini nastoji politički diskreditirati Hrvatsku tužakajući je za loše postupanje prema migrantima, od Washingtona i New Yorka do Bruxellesa, Berlina i Vatikana. Srpske vlasti iz Beograda i Banje Luke pokrenule su na istim adresama novu rundu difamacijske kampanje protiv Hrvatske po svojoj klasičnoj matrici hrvatske genocidnosti.

I statistike i političke najave u tom su pogledu vrlo zabrinjavajuće. Prema procjenama njemačkih obavještajnih službi, koje je objavio Bild, oko šest milijuna migranata čeka da krene put Europe: tri milijuna u Turskoj, po milijun u Libiji i Egiptu, 720.000 u Jordanu, 430.000 u Alžiru, 160.000 u Tunisu i 50.000 u Jordanu.

Tako je Erdogan obećao poslati u Europu ne samo sadašnjih 3,5 milijuna “izbjeglica iz Sirije“ (kaže on, iako je među ovima koje sada šalje najmanje Sirijaca i najmanje izbjeglica), već i dodatnih dva milijuna izbjeglih iz Idliba, ne bude li mu Europska unija dala novac za financiranje izbjeglica i bila spremna na političke kompromise s njime.

A njegov ministar unutarnjih poslova poručio je da vlada niti jedne europske države ne bi mogla izdržati takav migrantski val – dulje od šest mjeseci. U prijevodu, Ankara je poručila da ima ključ kojim može u svakom trenutku destabilizirati Europu.

Institucionalno organizirani transport migranata

Prema grčkim izvorima, Ankara to već čini, institucionalno organiziranim transportom migranata iz trećih zemalja na grčki teritorij. Posljedice tih čina se vide i u porastu migrantskog vala u BiH. U slučaju takvog razvoja, Hrvatska bi mogla vrlo lako postati najslabija karika, točka na kojoj će snažne europske države biti sklone popuštati Ankari.

Da bi se tome oduprla, Hrvatska bi trebala graditi višestruka savezništva unutar EU – ne samo sa starom, već i sa novom Europom. Napokon pokazati malo aktivniji pristup prema susjedskim pokušajima destabilizacije, koji u slučaju zaoštravanja migrantske krize uopće nisu bezazleni. I prestati se praviti da su ilegalni migranti – policijsko pitanje, zaključuje Višnja Starešina u kolumni za Slobodnu Dalmaciju.

Kolumnu u cijelosti pročitajte u Slobodnoj Dalmaciji.

* Mišljenja iznesena u kolumnama osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/Slobodna Dalmacija