Vlada proširuje LNG; podsjetite se kako je došlo do realizacije terminala na Krku

lng-a
Montaža: Narod.hr, izvor: Fah

Nakon višekratnih najava sad je i službeno. Kako doznaje Jutarnji list, Vlada će na sutrašnjoj sjednici i službeno donijeti odluku o pokretanju projekta proširenja hrvatskog terminala za ukapljeni plin (LNG) u Omišlju. Radi se o trenutačno najvažnijem nacionalnom, ali vjerojatno i regionalnom, energetskom projektu koji bi trebao znatno doprinijeti smanjenju ovisnosti zemalja jugoistočne i središnje Europe o ruskom plinu.

”Hrvatska će najvjerojatnije ići u nadogradnju postojećeg plutajućeg LNG terminala na Krku i investicijska odluka je vrlo blizu”, izjavio je krajem svibnja u Bruxellesu hrvatski premijer Andrej Plenković.

Važnost LNG-a nakon invazije na Ukrajinu

”LNG terminal je najbolji energetski projekt u Hrvatskoj u zadnjih deset godina pa i više, smatra energetski stručnjak Igor Grozdanić, a Davor Štern ističe da se sada pokazuje da se ulaganje u njega ipak isplatilo”, prenio je Novi list na dan kada je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu.

LNG terminal posebno dobiva na značenju u trenutku kada SAD i EU donose sankcije za Rusiju. Njemačka je već najavila da će izgraditi dva LNG terminala kako bi smanjila ovisnost o Rusiji.

(VIDEO) Hasanbegović: ‘Spontani prosvjedi protiv LNG-a jednaki su spontanom ispijanju jogurta na novosadskim ulicama 1980-ih godina’

>Hrvatski sabor: Zlatko Hasanbegović ironično se osvrnuo na slučaj Agrokor kao uvod u pitanje o LNG terminalu

>Davor Dijanović: Zašto treba izgraditi LNG terminal na Krku?

Glasnović i Hasanbegović spašavali lex LNG

Podsjetimo, Vlada Andreja Plenkovića dugo je odugovlačila s izglasavanjem zakona o terminalu za ukapljeni plin, tzv. lex LNG, što je bilo u skladu s politikom Angele Merkel. Taj je zakon u Hrvatskom saboru izglasan u lipnju 2018. godine, a zanimljivo je da su tadašnji zastupnici Zlatko Hasanbegović i Željko Glasnović iz Kluba zastupnika Nezavisni za Hrvatsku svojim glasova ”pogurali” zakon.

Naime, protiv lex LNG-a su tada glasovali tadašnji potpredsjednik Sabora Furio Radin, dok HDZ-ovac Ante Sanader nije bio prisutan na glasanju, iako su obojica bili članovi vladajuće većine. Donošenje tog zakona otežavao je i SDP koji je u Saboru predložio čak 360 SDP amandmana.

>LNG na Krku: Plenković odugovlačio, SDP bio protiv, Hasanbegovićev i Glasnovićev glas bili odlučujući

”Veleposlanik jedne velike i moćne države, čiji ste utjecaj navodno baš vi trebali ograničiti, u jednom hrvatskom tjedniku za postizanje posebnih, vi bi rekli ‘hibridnih ciljeva’, u autoriziranom intervjuu izjavio je da je cilj njegove države učiniti hrvatsku državu energetski ovisnom o toj istoj državi. Upravo u vrijeme Vašeg mandata jedna je hrvatska tvrtka zaključila desetogodišnji sporazum o isporuci plina s tvrtkom u većinskom vlasništvu države iz koje dolazi spomenuti veleposlanik. Iz toga su neki zaključili da se ekselencijine vizije o hrvatskoj energetskoj ovisnosti o njegovoj zemlji ostvaruju baš za vrijeme vašeg mandata i neovisno o briselskoj misiji koja vam je navodno povjerena”, upozoravao je Hasanbegović Plenkovića u Saboru dva mjeseca prije konačnog odobrenja LNG terminala.

”Upravo u vrijeme Vašega mandata država je zaključila međudržavni sporazum s jednom nedržavnom tvorevinom čiji je jedini sadržaj da jedna privatna tvrtka putem hrvatske državne infrastrukture prodaje plin drugoj privatnoj tvrtki i to plin iz iste zemlje gdje je i sjedište te privatne tvrtke vlasnice rafinerije na području te nedržavne tvorevine”, istaknuo je.

I Trump pitao Grabar-Kitarović je li ikada čula za projekt LNG terminala

Koliko je dugo trebalo da se krene s gradnjom LNG terminala, kojim se danas mnogi hvale, kao zaštitom od ruske ovisnosti pokazuje i da je bivši američki predsjednik Donald Trump još 2017. godine kritizirao Hrvatsku.

Trump je u srpnju 2017. godine prihvatio poziv Poljske i predsjednice RH Kolinde Grabar-Kitarović na sastanak vrha Inicijative Triju mora u Varšavi gdje je i otvoreno podržao izgradnju LNG terminala, ali i implicirao da o njemu više zna nego li Hrvatska.

”Čestitam vašim državama što su već počele s ključnim projektima koji će otkloniti prepreke i omogućiti bolji pristup energetskim tržištima i bolju energetsku povezanost. Jedan od tih projekata je i plutajući LNG terminal na hrvatskom otoku Krku”, rekao je Trump te se potom okrenuo prema hrvatskoj predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović, pitajući je “je li ikad čula za taj projekt, zna li sve o tome”.

Anvar Azimov, ruski veleposlanik u Hrvatskoj je 2019. na upit hoće li LNG terminal utjecati na razinu gospodarske suradnje u energetici između Hrvatske i Rusije, ocijenio da neće jer će Hrvatska uvijek trebati ruski plin.

”Znam da se LNG terminal ne može natjecati s ruskom plinom: on je jeftiniji, pouzdaniji i kvalitetniji”, ustvrdio je.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.