Vrhovni sud objavio je u ponedjeljak da je obustavio kazneni postupak protiv pokojnog Milana Bandića, bivšeg gradonačelnika Zagreba te da je odbio žalbu USKOK-a i potvrdio prvostupanjsku presudu Županijskog suda u odnosu na Ivicu Lovrića i Zdenku Palac.
Vrhovni sud: “Postupalo se zakonito”
U priopćenju Vrhovnog suda, u kojem se ne navode imena, objašnjava se da se gradonačelnika teretilo da je 2014. bez osnove obvezao grad na snošenje troškova akcije prikupljanja potpisa građana za raspisivanje referenduma. Akciju je provodila Građanska inicijativa U ime obitelji pod geslom “Birajmo zastupnike imenom i prezimenom”.
“Niti jedan dokaz izveden u tijeku postupka ne upućuje da je prvi optuženik svojim autoritetom utjecao na treću optuženicu da bi ona, nemajući za to nikakve osnove, besplatno dala na korištenje štandove navedenoj građanskoj inicijativi. Upravo suprotno, iz dokaza proizlazi da je postupala zakonito, u skladu s dotadašnjom praksom tržnica koja se provodila u vezi davanja štandova neprofitnim udrugama. Vrhovni je sud ocijenio da je prvostupanjski sud pravilno odlučio kada je drugog optuženika i treću optuženicu oslobodio optužbe“, stoji u odluci Vrhovnog suda.
Time je postala pravomoćna presuda kojom je Ivica Lovrić oslobođen optužbe da je počinio kazneno djelo zlouporabe položaja i ovlasti pomaganjem i Zdenka Palac da je počinila kazneno djelo zlouporabe položaja i ovlasti.
Politički motivirani proces USKOK-a
Podsjetimo, riječ je o pokroviteljstvu Grada Zagreba nad građanskom inicijativom “Birajmo zastupnike imenom i prezimenom”.
> Dr. Kanački za Narod.hr: Dočekali smo još jedne izbore s ‘biračima duhovima’
Izvršna direktorica udruge U ime obitelji dr. Željka Markić očitovala se 2018. nakon što se Uskok žalio na oslobađajuću presudu u ”aferi štandovi”.
“USKOK i zamjenik ravnateljice USKOK-a Sven Mišković vodili su politički motivirani proces protiv U ime obitelji i mene osobno. Između 400 udruga koje su na isti način dobile novac u 2014. od Zagreba u iznosu od 7 milijuna kuna, oni su optužili jedino U ime obitelji, stavljajući nas u kontekst korupcije. Umjesto da DORH i USKOK novcem poreznih obveznika istražuju i progone one koji kradu stotine milijuna kuna iz državnog proračuna, diskreditirali su i zastrašivali udrugu civilnog društva koja se ne sviđa ni HDZ-u ni SDP-u.”
1/3 Gotovo 4 godine, od prvog referenduma za promjenu izbornog sustava, USKOK i zamjenik ravnateljice USKOK-a SVEN MIŠKOVIĆ vodili su POLITIČKI MOTIVIRANI PROCES protiv @uimeobitelji i mene osobno. Između 400 udruga koje su na isti način dobile novac u 2014. od @wwwzagrebhr u …
Tekst se nastavlja ispod oglasa— Željka Markić (@MarkicZeljka) October 19, 2018
Na nepravomoćnu presudu iz 2018. Uskok se žalio zbog, kako su naveli, “bitnih povreda odredaba kaznenog postupka budući da su razlozi navedeni u presudi nejasni, odnosno u znatnoj mjeri proturječni”.
> USKOK 4 godine na trošak građana vodi politički proces protiv U ime obitelji
> Namještanje izbora: Platili mu da se izjasni kao pripadnik nacionalne manjine
> (VIDEO) Izbori u Hrvatskoj: Srbe godinama organizirano dovoze u Hrvatsku, za što su i plaćeni
Potpisi za promjenu izbornog sustava
Udruga U ime obitelji u priopćenju je tada podsjetila da je Građanska inicijativa U ime obitelji pod geslom “Birajmo zastupnike imenom i prezimenom” 2018. organizirala prikupljanje potpisa za promjenu izbornog sustava.
Tom je prilikom građanska inicijativa uputila zamolbu gradonačelnicima i načelnicima svih gradova u Hrvatskoj, pa tako i Gradu Zagrebu, da pomognu volonterima u svojim gradovima besplatnim ustupanjem štandova/stolova i mjesta za spremanje štandova, besplatnim ustupanjem prostora za plakatiranje za informiranje građana, tiskom edukativnih letaka koji tumače izborni sustav RH i potrebe njegove demokratizacije, ustupanjem besplatnog prostora u gradskim novinama i medijima za informacije o izjašnjavanju birača. Grad Zagreb donio je 19. rujna 2014. Zaključak o prihvaćanju pokroviteljstva “nad organizacijom akcije građanske inicijative ‘U ime obitelji’ od 21. rujna do 5. listopada 2014.”.
Uskok je međutim ustrajao na politički motiviranom procesu te predložio da se okrivljenike proglasi krivima ili da se ukine pobijana presudu i predmet vrati na ponovno odlučivanje.
Što se tražilo u referendumskom pitanju?
Građanska inicijativa „U ime obitelji“ u referendumskom pitanju predlagala je biračima preferencijsko glasovanje za saborskog zastupnika bez ikakvog praga, do tri kandidata s jedne liste kao što je to slučaj u Švicarskoj, Češkoj, Luksemburgu, Slovačkoj itd. Smanjenje izbornog praga s 5 % na 3 % i zastupnička se mjesta pravednije raspodjeljuju. Nema cijepanja granica Grada Zagreba i županija u RH kao izbornih jedinica, a bira se najmanje 20 zastupnika u jednoj izbornoj jedinici.
Svaka politička stranka imala bi jednu kandidacijsku listu, i podosta u javnosti već poznato načelo – traženje da se omogući glasovanje dopisnim i elektroničkim putem da bi svi državljani Republike Hrvatske, s prebivalištem u Hrvatskoj i izvan nje imali jednaku dostupnost i mogućnost glasovanja, neovisno o daljini ili manjem broju birališta, a isto načelo omogućava i veći broj aktivnih birača na najvažnijim izborima u Hrvatskoj.
Kako je Šeks s HDZ-om, u suradnji sa SDP-om, spriječio promjene izbornog sustava?
Međutim, referendum o promjeni izbornog sustava nikad nije održan jer je SDP-ov ministar Arsen Bauk tvrdio da u Hrvatskoj ima nešto više od 4 milijuna birača i da nije prikupljen dovoljan broj potpisa – 10 % od 4 milijuna. Naime, UiO je prikupila 380 tisuća potpisa.
> Dr. Natalija Kanački ministru Bauku: Hoćemo li i na parlamentarnim izborima imati ‘birače duhove’?
> Ministar Bauk: među ‘biračima viška’ najbrojniji su iseljeni Srbi
“Prema stajalištu saborskog Odbora za Ustav, dok mu je na čelu bio Vladimir Šeks, i Ustavnog suda, potrebno je oko 450 tisuća potpisa, budući da se računa i dijaspora. Ako bude prijepora oko broja potrebnih potpisa, razriješit će ih Ustavni sud”, ustvrdio je tada Bauk.
Ministar Bauk uspio je spriječiti održavanje referenduma o promjeni izbornog sustava iako su podatci Državnog zavoda za statistiku i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje pokazivali da je Baukova tvrdnja o broju birača netočna. Prema službenim statistikama u tom trenutku u Hrvatskoj prebivalište je imalo 3,5 milijuna punoljetnih osoba, mogućih birača, što znači da je 380 tisuća bio dovoljan broj potpisa za održavanje referenduma.
* Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
Tekst se nastavlja ispod oglasa
