Zaštita tradicijskog ribolova na hrvatskim otocima i u priobalju kao nematerijalnog kulturnog dobra

Otočni sabor – Udruga za razvitak hrvatski otoka predala je prijavni Obrazac za zaštitu „Tradicijskog ribolova na hrvatskim otocima i u priobalju“ kao nematerijalnog kulturnog dobra na protokol Konzervatorskog odjela u Zadru, čime je i službeno započeta procedura za proglašenje malog ribolova kao nematerijalnog kulturnog dobra.

Nakon primitka i pozitivnog mišljenja Konzervatorskog odjela u Zadru, prijedlog je proslijeđen Povjerenstvu za nematerijalnu kulturnu baštinu pri Ministarstvu kulture. Predlagači malog ribolova kao kulturnog dobra su Udruga „Otočni sabor“ i Sveučilište u Zadru. Autori obrazloženja i prijavne dokumentacije su dr.sc. Josip Faričić, redovni profesor sa Odjela za geografiju Sveučilišta u Zadru i mr.sc. Filip Đinđić, etnolog-konzervator član radne skupine ispred Ministarstva kulture.

“Moramo istaknuti da su pripreme prijavne dokumentacije tekle od lipnja prošle godine nakon konferencije u Splitu na temu ‘Zajednička ribarstvena politika EU i budućnost ribara u Republici Hrvatskoj’ na kojoj je tema drugog panela bila ‘Malo ribarstvo u Republici Hrvatskoj: Status quo i budući razvoj’, na kojoj su govornici zaključili da je jedino moguće mali otočki i priobalni ribolov zaštiti kao nematerijalno kulturno dobro po uzoru na još neke zemlje EU”, istaknuli su iz udruge dodavši. “Već i prije toga isto je zaključeno na sastanku u Zadru održanom u studenom 2014. godine. Naime, inicijalni Sastanak za valorizaciju i zaštitu malog ribolova kao očuvanja tradicionalnog života na Jadranu (moderatori LAG 5) održan je u prostorijama Sveučilišta u Zadru 19. studenog 2014. godine. Tijekom izrade prijedloga uspostavljena je i suradnja s uredom euro-parlamentarke Ruže Tomašić, članica Odbora za ribarstvo Europskog parlamenta, koja je nesebično preko svojih savjetnika pomogla dostavljenim primjernima zaštite sličnih oblika malog ribolova nekih zapadnih zemalja koje su već uvrstile svoje tradicionalno ribarstvo pod zaštitu”.

“Isto tako zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula, ujedno i potpredsjednik Međuskupine za mora, rijeke, otoke i priobalna područja zadužen za otoke uložio, je svojim angažmanom bitno pridonio popularizaciji rješavanja problematike maloga ribolova. Prema njegovom prijedlogu u izvješću Odbora za ribarstvo Europskog parlamenta uvrštena su poglavlja kojima se otvara put omogućavanja obavljanja maloga obalnog ribolova u otočnim zajednicama koje tradicionalno ovise o ribarstvu. Nakon što Povjerenstvo za nematerijalnu kulturnu baštinu ocijeni prijedlog opravdanim pristupiti će se izradi konačnog rješenja o uspostavi ‘Tradicijskog ribolova na hrvatskim otocima i u priobalju’ kao nematerijalnog kulturnog dobra”, zaključili su.

Novi proračun: smanjeni poticaji za otočno gospodarstvo i razvoj otoka

Na sjednici Vlade Republike Hrvatske 10. ožujka predstavljen je proračun Republike Hrvatske za 2016 godine. U Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU pod stavki za subvenciju vode na otocima nažalost loša vijest subvencije su smanjene za 2.000.000,00 Kn i tako je osigurano za ovu godinu 10.000.000,00 Kn. Također su smanjeni poticaji za otočno gospodarstvo i razvoj otoka.

Za izradu projektne i programske dokumentacije za razvoj otoka i priobalja smanjen je za 40 %. Nažalost, pod stavkom subvencija za redovite putničke i brzobrodske linije je manje. Za 2016 godinu predviđeno je 270.000.000,00 Kn od prijašnjih 309.700.000,00 Kn. Po ovom predloženom proračunu otočanima se definitivno ne piše dobro. Smanjenjem glavnih otočnih subvencija koje otočanima život znače voda, prevoz i poticaji za gospodarstvo nažalost će utjecati na još lošiji standard otočana i otočnog gospodarstva.

“Otočanima ne treba olakšati život, otočanima treba jednakost šansi, mogućnost da svoj život na otoku razvijaju na način kao da su na kopnu. Život na otoku, rođenjem ili odabirom, ne smije biti prepreka razvoju težnji koje suvremeni čovjek ima”, istaknuli su iz Otočnog sabora.

Otočni sabor – udruga za razvitak hrvatskih otoka osnovana je prije petnaest godina, tj. 16. siječnja 2001. godine s ciljem okupljanja i povezivanja svih otočana i prijatelja mora i otoka kako bi svojim zajedničkim djelovanjem: ubrzali razvitak hrvatskih otoka, izjednačili uvjete života na otoku i kopnu, sudjelovali u promicanju interesa za razvoj otoka, štitili prirodu i kulturnu baštinu otoka, razvijali ekološku svijest otočana, sprječavali ugrožavanje drugih mjesta na otoku i drugih otoka, pomagali aktualnoj vlasti primjenom tolerantnog dijaloga, djelujući „ni pri ni protiv vlasti“.