Prve žive jaslice uprizorio je sveti Franjo Asiški 1223. godine, tri godine prije svoje smrti. Zbilo se to u malom talijanskom mjestu Greccio u dolini Rieti. Danas u Grecciu postoji muzej s prikazom ručno izrađenih jaslica iz cijelog svijeta.
Papa Franjo ove je godine na Trg svetog Petra odlučio postaviti jaslice koje nas vraćaju 800 godina unazad. Misli se pritom na malo talijansko mjesto Greccio i špilju u kojoj je sveti Franjo Asiški uprizorio prve žive jaslice 1223.
Sveti Franjo bio je duboko odan svetkovini Božića. Toma Čelanski, njegov biograf, rekao je kako je asiški svetac Božić nazvao “blagdanom svih blagdana” i slavio ga je s “neizrecivom predanošću”. U “Prvom životopisu sv. Franje”, opisao je kako se sve zbilo:
>Kao prije 800 godina: U Vatikanu postavljene jaslice po uzoru na prve koje je uprizorio sveti Franjo
“U onom je kraju živio neki čovjek imenom Ivan. Uživao je dobar glas, a bio je još boljeg života. Blaženi Franjo ga je na poseban način ljubio jer, premda je u svom kraju uživao glas čovjeka plemenita i vrijedna svake hvale, pogazio je plemenitost tijela, a stekao plemenitost duha. Njega je blaženi Franjo, kao što je često običavao, petnaestak dana prije Božića pozvao k sebi i rekao mu: ‘Ako želiš da ovogodišnji Božić proslavimo u Grecciu, požuri se i brižljivo pripravi što ću ti reći. Želio bih obnoviti uspomenu na ono Dijete koje je rođeno u Betlehemu i na njegove djetinje potrebe i neprilike, tj. kako je bilo smješteno u jaslice i položeno na slamu u nazočnosti vola i magarca da bi se to moglo tjelesnim očima gledati.’ Kad je to ovaj dobri i vjerni čovjek čuo, brzo je otišao i na spomenutom mjestu pripravio sve što je svetac rekao.
‘Greccio kao da postade novi Betlehem’
I približio se dan veselja, došao je dan klicanja. Iz mnogih mjesta pozvana su braća. Muškarci i žene onoga kraja prirediše prema svojim mogućnostima svijeće i zublje da bi rasvijetlili noć koja je blistavom zvijezdom rasvijetlila sve dane i godine. Napokon je došao svetac Božji. Kad je vidio da je sve pripravljeno, obradovao se. Pripravljene su jaslice, donesena je slama, dovedeni su vol i magarac. Čast se ondje iskazivala jednostavnosti, uzvisivalo se siromaštvo, preporučivala se poniznost, a Greccio kao da postade novi Betlehem. Noć, rasvijetljena poput dana, bijaše ugodna i ljudima i životinjama. Pristiže narod i novom se radošću raduje novom otajstvu. Šuma odjekuje glasovima, a na zanosno klicanje odgovaraju stijene. Braća pjevaju, dužnu hvalu Gospodinu daju, i svu noć odjekuje zanosno klicanje. Svetac Božji stoji pred jaslama, od silnog ganuća uzdiše, shrvan krotkošću, a ispunjen čudesnom radošću. Jasle su oltar gdje se služi neobična misa; u neočekivanoj utjehi uživa svećenik.
>Jaslice u starom stablu u Mostaru i ove godine privlače svojom ljepotom
Svetac Božji oblači levitsku haljinu, jer bijaše đakon, i zvonkim glasom pjeva evanđelje. A njegov glas! Glas je to neodoljiv, glas sladak, glas jasan, glas zvonak! Sve poziva na najveću nagradu. Zatim propovijeda okupljenom narodu. Njegove riječi o rođenju siromašnog kralja u malom gradu Betlehemu teku poput meda. A često je, kad je htio izgovoriti presveto ime ISUS, govorio silnim žarom. Nazivao ga je betlehemskim Djetešcem, a ime BETLEHEM izgovarao poput ovce koja bleji”, pisao je Toma Čelanski.
Franjine jaslice nisu bile kao današnje
Vizualno dočaravajući Kristovo rođenje, sv. Franjo je htio da ljudi još dublje shvate poruku da je Krist došao na ovaj svijet u siromaštvu i jednostavnosti.
>Predivan prizor: Jaslice prvi put u povijesti postavljene na Trgu sv. Marka
Tako je ovaj svetac započeo tradiciju koja se diljem svijeta čuva i danas. Franjine jaslice nisu bile obične žive jaslice slične onima koje mi danas priređujemo na trgovima i ispred crkvi radi božićnog ugođaja. To je bila božićna misa polnoćka, misa koju je Franjo htio slaviti u onom istom ambijentu kakav je bio u trenutku samog Utjelovljenja u Betlehemu. Taj ambijent čine: špilja van grada, životinje, jaslice, slama, obični ljudi i pastiri, piše Svjetlo riječi.
>Čudo u centru Zagreba: Jaslice osvanule u izlogu prekrasne Kavane Lav
Jaslice kakve danas poznajemo nastale su u 16. stoljeću. Prve moderne jaslice postavili su isusovci u svom kolegiju u portugalskom gradu Coimbri, a prve crkvene jaslice u Pragu 1562. Popularizirali su ih franjevci, dominikanci, augustinci i drugi. Početkom 17. stoljeća pojavile su se u našim krajevima, a najstarije hrvatske jaslice čuvaju se na otočiću Košljunu kraj Krka.
U Grecciu, mjestu gdje je sve počelo, danas postoji Međunarodni muzej jaslica u crkvi Santa Maria. Tamo su izložene jaslice iz cijeloga svijeta s različitim prikazima Isusova rođenja. Osim toga, može se vidjeti i restaurirana drevna zidnu sliku jaslica nepoznatog slikara koja označava mjesto gdje je sveti Franjo držao misu.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
