Zašto nas mediji svakodnevno bombardiraju s gay ‘vjenčanjima’?

Iako je Zakon o životnom partnerstvu donesen, medijski napisi o njemu sve su češći u posljednjih mjesec dana. Gotovo da ne prođe dan u kojem neki medij ne informira javnost o tome što će raditi homoseksualni parovi nakon što je zakon izglasan:

Tekst se nastavlja ispod oglasa

– “Zagrebački matičari: sad napokon možemo obavljati gej vjenčanja” (jutarnji.hr, 16. 7.);
– „LGBT zajednico, vjenčavajte se i podižite obitelji“ (jutarnji.hr, 20. 7.);
– „Osječanin Igor otkriva zašto bi s partnerom stao pred matičara“ (tportal.hr, 24. 7.);
– “Gay parovi idući tjedan – parteri će imati pravo na slobodne dane za vjenčanje” (jutarnji.hr, 31.7.);
– „Hrvatski matičari otvoreni prema istospolnim zajednicama: Zašto vječno ostati na Balkanu, da nam se svijet ruga?“ (slobodnadalmacija.hr, 2. 8.);
– „5. kolovoza stupa na snagu: gradovi najspremniji poštovati Zakon o životnom partnerstvu“ (novilist.hr 2. 8.);
– „Arsen Bauk: Matičari ne smiju odbiti partnerstvo istospolnog para“ (vecernji.hr, 2. 8.);
– „Zakon o životnom partnerstvu od danas na snazi u Hrvatskoj“ (24sata.hr, 5. 8.)
– „Prvo gej vjenčanje u Hrvatskoj, kod matičara će svirati Elton (24 sata.hr, 7. 8.);
– „Nakon prvog hrvatskog gej vjenčanja, stižu nam parovi iz regije“ (vecernji.hr, 9. 8.);
– „Hrvatsko-srpski gay par – ‘Jedino što želim jest da se dečko i ja vjenčamo i da šokovi prestanu“ (vecernji.hr, 11. 8.);
– “Puno upita za sklapanje životnog parnerstva: Evo koliko se parova do sada prijavilo” (dalmacijanews.hr, 11. 8);
– “Hrvatica i Srpkinja sklapaju gej brak u Zagrebu” (tportal.hr, 11. 8.);
– “Gay parovi ipak neće žuriti s brakom” (Aktual, 13. 8.);
– “Sudobnosno da – ovako će gay parovi u Zagrebu ozakoniti ljubav” (tportal.hr, 14. 8.);
– “Bauk: Veseli me legalizacija istospolnih zajednica u RH” (24 sata Express, 15. 8.);
– “Uskoro u Dubrovniku istospolna vjenčanja, upite već šalju!” (dubrovačkidnevnik.hr, 15. 8.);
– “Vrijeme (ni)je za gej svatove – u riječkom Matičnom uredu nema zahtjeva za životno partnerstvo” (novilist.hr, 16. 8.);
– “Cjenik gay braka – Ako se želite vjenčati na Trgu bana Jelačića iza 16 sati, platit ćete 2378 kuna” (jutarnjilist.hr, 16. 8.);
– “Propadalo izložbom podržao Zakon o životnom partnerstvu” (24sata.hr, 17. 8.);
– “Sudbonosno ‘da’ – Muški parovi spremniji za matičara od ženskih (slobodnadalmacija.hr, 18. 8.)

Kao što se vidi iz naslova i teksta, mediji mjesec dana svakodnevno objavljuju isti sadržaj (“zakon je napokon izglasan”, “što kažu matičari”, “kako se osjećaju homoseskualni parovi”, “koliko ih se prijavilo”) i stvaraju umjetnu senzaciju od zakona čije je donošenje – upravo suprotno od senzacije – izazvalo nezadovoljstvo kod građana. Marta Šušak iz “LGBTIQ inicijative AUT” objasnila je smisao ovakvog forsiranog objavljivanja: “Zakon podrazumijeva snažan aktivistički potencijal. (…) Ukoliko će se istospolni parovi javno vjenčavati, imat ćemo priliku zauzeti javni prostor kojeg inače okupiraju heteroseksualni parovi mahanjem barjacima i trubljenjem.” Drugim riječima, cilj ostvarenja “aktivističkog potencijala” je da javni prostor bude toliko “zauzet”, tj. prezasićen Zakonom o životnom partnerstvu da se građani naviknu na njegovo postojanje i pasivno ga prihvate iako trenutno ne odobravaju njegovo donošenje. U naslovima članaka se zato namjerno koristi izraz “gej vjenčanje” ili “gej brak” kako bi se obezvrijedio ustavni članak 62.2. prema kojem je brak životna zajednica žene i muškarca i kako bi se stvorio javni dojam da referendumska odluka nije donesena.

Sličnu strategiju mediji su koristili i u drugim državama, kao i prije referenduma od 1. 12. kada su objavili više od 650 članaka protiv referenduma unutar mjesec dana, što je izazvalo prezasićenje kod građana i apstinenciju dijela biračkog tijela koje nije dobilo cjelovitu informaciju. Sve ovo potvrđuje da LGBT udruge – iako nemaju potporu građana za svoje zahtjeve (redefiniciju braka, posvajanje djece, surogat majčinstvo, liberalni zdravstveni odgoj…) – imaju jak lobistički utjecaj na političke stranke i financijski utjecaj na medije (toliki prostor oglašavanja trebao je netko platiti). Većina zastupnika odlučila je donošenjem Zakona o životnom partnerstvu slijediti partikularne interese LGBT udruga i svojih stranačkih predsjednika, a ne interese građana koji su ih izabrali, što signalizira bitan deficit demokracije u samom izbornom procesu i političkim strankama.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kako se ovakve zloporabe zastupničkog mandata za donošenje nepravednih zakona i LGBT “zauzimanje javnog prostora” ne bi više događali, hrvatski građani trebat će zaštititi glasove kojima na izborima biraju zastupnike u Hrvatski sabor. Građanska inicijativa “U ime obitelji” predložila je zato građanima izjašnjavanje – od 21. 9. do 5. 10. – o potrebi raspisivanja referenduma za promjenu izbornog sustava, koji će omogućiti da zastupnici s imenom i prezimenom budu više odgovorni biračima, i doprinijeti da svi u Hrvatskoj – pa i LGBT udruge – iako se možda ne slagali, demokratski poštuju referendumsku odluku po kojoj je u Hrvatskoj brak životna zajednica žene i muškarca.

Ivan Munjin je sudjelovao u građanskoj inicijativi “Nepomireni” te u organizacijskom odboru građanske iniciajtive “U ime obitelji”. Član je udruge Svjetski savez mladih Hrvatska i student Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.