Prof. Zlatko Miliša: Do kada čekati revitalizaciju napuštenih škola?

Zlatko Miliša
Foto: Prof. dr. sc. Zlatko Miliša

Zbog permanentnog smanjenja broja stanovnika odnosno sve intenzivnijeg iseljavanja građana/ki iz RH, ponovno se aktualizira pitanje zatvaranja školskih objekata. Zgrade starih napuštenih škola prazne su  i odavno bez djece. One su mrtvi kapital. Trend ”gašenja” škola se intenzivira, osobito u ruralnim i/ili manjim sredinama. Na otocima je stanje postalo alarmantno i prije uspostave samostalne Hrvatske.

Neiskorištene i napuštene školske zgrade treba staviti u funkciju jer se time potiče gospodarstvo, seoski turizam, sve do demografske obnove… To su samo neki od razloga zašto su napuštene škole zakopano blago.

Koje su pretpostavke da bismo pokrenuli projekt revitalizacije “zakopana blaga”?

Županije i gradovi, kao osnivači srednjih i osnovnih škola, trebale bi konačno nešto učiniti da se svrsishodno iskoriste potencijali (ne)brojnih napuštenih školskih zgrada. Prije svega treba konsenzus oko prenamjene napuštenih objekata. Kao i za sve, tako je i za ovo pitanje bitna ponajprije volja domicilnog stanovništva. Sljedeći korak je politička volja lokalne (samo)uprave.

>HAZU o demografskoj krizi: Problemi nisu prolazni, a imat ćemo ubrzani pad broja mladih u radnoj dobi

>Doc. dr. sc. Strmota: ‘Mladi su primorani iseliti, u Hrvatskoj nemaju dobre uvjete’

Idući korak je utvrditi točan broj takvih objekata. I na kraju posljednji korak je procjena njihovih vrijednosti i/ili utvrđivanje u kakvom su stanju te jesu li vlasnički odnosi riješeni. Naime, brojne napuštene škole nemaju katastarsku i gruntovno sređenu dokumentaciju, veliki broj njih je iz 19. ili 20. stoljeća i uknjižene su na vlasnike kojih danas nema, što komplicira ali ne i sputava realizaciju projekta revitalizacije bivših školskih objekata.

”Napuštene škole vape za obnovom, one su trn u oku svakog mjesta”

Činjenica je da napuštene škole svugdje vape za obnovom. On su trn u oku svakom mjestu. Smatram da njihovu prenamjenu treba usmjeriti ponajprije na neprofitabilne  aktivnosti, primjerice škole u prirodi, škole stranih jezika i međunarodnih susreta mladih stvaratelja, kiparske i restauratorske radionice, škole za obnavljanje autohtonih zanimanja, likovne kolonije, klubove za mladih, međunarodne susrete mladih kreativaca, ekocentre, kulturno-pedagoške centre za djecu i mlade iz dijaspore, rehabilitacijske centre, sve do malih i srednjih obrta …

Kao ogledni primjer navodim prelijepu zgradu u mjestu Beli na otoku Cresu, napuštenu 1980., u koju se 1993. useljava ekocentar, a stručnjaci s mladim volonterima skrbe o zaštiti bjeloglavih supova.

Više od 200 napuštenih škola samo u Zadarskoj županiji

U posljednjih stotinjak godina Zadarska županija je ustvrdila da ima više od 200 napuštenih škola! Samo na otocima zadarskog arhipelaga su 32 napuštene škole. Matična škola u Neviđanima na otoku Pašmanu ima pet područnih škola i nijedna više nije u funkciji. I na Dugom otoku kao i na Pašmanu postoji samo jedna matična škola (u Salima) u koju dolaze djeca s čitavog otoka, a nastava se odvija samo u područnoj školi u Božavi, dok u ostalim područnim školama – Zaglav, Brbinj, Luga, Žman – nema ni učenika ni nastave.

To su bili neki od razloga zašto sam u Zadru kao član gradskog poglavarstva 1997. godine inicirao projekt “Udahnimo život napuštenim školama”. Za projekt je bio zainteresiran grad Čakovec, točnije htjeli su u mjestu Soline na Dugom otoku dvije napuštene i već devastirane školske zgrade preurediti i koristiti za školu u prirodi za učenike iz Čakovca koji bi tu (s nastavnicima) dolazili tijekom cijele godine.

Za taj projekt dali bismo im 50-godišnju koncesiju i cijelo mjesto bi oživjelo. Međutim, već u startu je nekoliko glasnih kritizera u Mjesnom odboru od prvog dana bilo protiv toga, iako je već tada u mjestu tijekom godine (osim ljeti) većina stanovnika bila treće životne dobi, a mjesto nije imalo ni svoju trgovinu.

Grad Čakovec je u proračunu grada već imao namijenjena sredstva za taj projekt, ali MO Solina je dugo, dugo „vijećao“, toliko dugo da su na kraju gradske vlasti iz Čakovca odustale i sve je „palo u vodu“!

Neke napuštene škole postale vrtići

Tih nekoliko buntovnika među lokalnim stanovništvom imputirali su meni i poglavarstvu Zadra loše namjere, a kad su počeli kalkulirati da bi se zbog velikog broja učenika u mjestu trebala otvoriti i trgovina, nisu se mogli međusobno dogovoriti kome će dopasti taj posao, i tako su minirali ovaj projekt. Pitam ih jesu li i danas prigovarati zadarskim vlastima da im je mjesto “mrtvo” i hoće li danas kukati da im izumire selo!?

Ipak, na drugim otocima zadarskog arhipelaga, posljednjih godina se događaju pozitivni pomaci. Tako su u Dobropoljani i Banju stare škole ostale djeci, jer su uređeni dječji vrtići, a gradske su vlasti Zadra u travnju prošle godine dobile idejno rješenje za uređenje zgrade bivše osnovne škole na otoku Ravi.

Tamo planiraju skoro otvaranje edukacijskog centra s raznim radionicama, nogometnim i dječjim igralištem, a sve je povjereno udruzi LAG Mareti. Sredstva su prikupljena iz EU-ovih fondova za poboljšanja kvalitete života otočnog stanovništva. Kao drugi poticajni primjer navodim aktiviranje projekta na Zapuntelu s idejnim prijedlogom udruge Žaruljica.

Grad Zadar je sklopio ugovor s tom udrugom o korištenju bivšom školskom zgradom gdje se tijekom ovog ljeta planiraju održavati brojne edukacije, prezentacije i ljetne škole. To su primjeri  stavljanja u funkciju zapuštenih starih škola na našim demografski devastiranim otocima.

U Splitsko-dalmatinskoj županiji 153 napuštene škole 

U županiji Splitsko-dalmatinskoj  evidentirali su 153 napuštene škole, a 2018. godine tamošnje su vlasti odlučile takve objekte dati na dispoziciju poduzetnicima i to za otvaranje zamrlih obrta, malih gospodarstava, hostela i slično.

Tom inicijativom odlučili su demografski unijeti život u slabo naseljena područja županije, tj. staviti neiskorištenu i zapuštenu imovinu u funkciju. Smatram da su trebali  za prenamjenu dati prioritet onim subjektima koji će revitalizaciju nekadašnjih objekata dati neprofitabilnim aktivnostima odnosno onim koji će biti što sličnijima odgojno-obrazovnoj djelatnosti.

Ovo navodim zato što kada ta mjesta “ožive” onda da se zgrade vrate prvotnoj namjeni, a što bi bilo puno lakše nego da su u potpuno drugoj djelatnosti. No i takvi pomaci su za pohvalu! Sve je bolje od “zakopana blaga”.

Prema mojim informacijama Primorsko-goranska županija je 2015. godine izradila dokument ”Informacija o školskim zgradama područnih škola koje nisu u funkciji odgojno-obrazovnog procesa”, a kao cilj navodi se pronalaženje najboljeg načina za revitalizaciju napuštenih škola. Međutim, u Istri su takvi objekti samo popisani, ali je izostala realizacija cilja i/ili strategija njihove prenamjene.

Prenamjena škola u Karlovačkoj županiji

Samo je u Karlovačkoj županiji napravljen ozbiljan iskorak o pitanju prenamjene “mrtvih” školskih objekata. Karlovačka županija se prije više od deset godina odlučila za prenamjenu prijašnjih škola.

Prema izvješću iz 2014. godine županijskog Upravnog odjela za školstvo, odabrali su (u prvoj fazi) 17 napuštenih područnih škola za koje ujedno postoji i interes za korištenje koji su iskazale različite fizičke ili pravne osobe – od gospodarske do socijalne namjene (domovi za starije osobe, dom za odgoj djece i mladeži…).

Na području Karlovačke županije desetak napuštenih školskih objekta stavljeno je na dispoziciju lokalnim udrugama i poduzetnicima, a srednjoročni cilj im je prenamjena za pedesetak takvih objekata. Naravno da su prije toga rješavali imovinsko-pravni status napuštenih škola. U projekt se krenulo da bi se ponajprije osigurao razvoj seoskih domaćinstava, novih turističkih objekata, staračkih domova…

Ova županija može biti ogledni primjer u revitalizaciji napuštenih i devastiranih školskih objekata. Prenamjenom školskih zgrada županijske vlasti žele podignuti standard u ruralnim krajevima i omogućiti povratak i(li) ostanak domicilnom stanovništvu.

Zaključno: Na temelju podataka nekoliko županija u Hrvatskoj (koje su u tekstu izneseni) pretpostavljam da u Hrvatskoj imamo oko 2000 napuštenih škola, od kojih su brojne stradale u ratovima, ali najveći dio njih je devastiran zbog iseljavanja mladih obitelji (prije) samostalnosti Hrvatske. Pitam se zašto i onda (u socrealizmu) nisu apelirali oni koji se bave demografskom politikom?! Neovisno o tome, zaključujem i apeliram da je vrijeme da se u prioritetima državne i lokalne politike konačno treba naći pitanje revitalizacije nekadašnjih škola.

* Mišljenja iznesena u komentarima osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.