Nenad Bakić, investitor, poduzetnik, inovator i matematičar, koji je uz znanstvenika Gordana Lauca tijekom epidemije koronavirusa u Hrvatskoj bio glas razuma, nakon što je proglašen kraj epidemije pita se bi li država trebala građanima koje je tjerala na testiranje vratiti novac koji su utrošili na testove.
Povrat novca od testova?
Sad kad će se proglasiti kraj pandemije, i kad je ‘i svakoj budali jasno’
– da cjepivo nije štitilo od prijenosa,
– da su u bolnicama mnogi umrli zbog potvrda koje su cijepljenima omogućavali ulaz bez kontrole,
– da su stručnjaci lagali da ‘necijepljeni šire 20 puta više’ (argumentirajući to pamfletom s australskog magazina)
– da su cijene testova bile jako pretjerane, što se vidi po enormnim dobitima HZJZ i drugih od testiranja
… jeste li za to da država svima vrati novce od testiranja?
>Bakić: Ako vam je netko umro u bolnici jer je ondje pokupio covid, uz bolnicu tužite i Faktograf
Pri tome se ne bi trebalo predočavati račune, nego naprosto objediniti podatke iz centara za testiranje i uplate izvršiti automatski.
Pri tome bi oko 1% povrata morali osigurati ‘stručnjaci’ i drugi koji su javno istupali zagovarajući potvrde kao metodu kontrole pandemije kao npr. Đikić, Ceci, Trobonjača, Čičin-Šain…”, piše Bakić na Facebooku.
Istaknuo je i kako je tvrtka Genos Gordan Lauca početkom pandemije imala kapacitet testiranja veći od ostatka države zajedno.
>Bakić o ‘orvelovskom, obmanjujućem’ sloganu ‘Misli na druge, cijepi se’ kojim se HZJZ i dalje koristi; podsjetio i na izjavu Marije Bubaš
”On je odbio testiranja jer su mu rekli da mora povisiti cijenu 5-10 puta u odnosu na onu koju je ponudio, iako mu je ta cijena pokrivala troškove. Gordan je odbio postati mega-milijuner, neki su enormno profitirali. Pitanje: zašto bi HZJZ profitirao na građanima?”.
A koliko je HZJZ kojem je na čelu Krunoslav Capak uprihodio na testiranju i cjepivima, ranije je iznio sam Lauc.
“Primjerice Hrvatski zavod za javno zdravstvo je u 2018. godini ostvario oko 167 milijuna kuna prihoda, no troškovi su bili nešto veći pa je konačni minus bio oko 1,5 milijuna. U 2019. godini zaradili su oko 188 milijuna, no opet su trošili više i završili s gubitkom od skoro 4 milijuna kuna.
Onda je počela pandemija, a ravnatelj HZJZ kao član stožera dobio je značajan utjecaj na funkcioniranje države. Prve pandemijske godine HZJZ je zaradio skoro dvostruko više nego 2018. godine (tj. 318,6 milijuna kuna) od čega nisu uspjeli potrošiti 72,9 milijuna kuna koji su im ostali nepotrošeni na računu. Dakle od pandemije su u 2020. godini zaradili oko 130 milijuna kuna, od čega više od polovine uz sav trud da ih potroše nisu uspjeli potrošiti (dakle sve usluge su nam naplatili najmanje dvostruko više nego što su trebali).
U 2021. godini su bili još puno učinkovitiji i zaradili su milijardu i 35 milijuna kuna. Doduše tu je velik dio bio prihod od cjepiva na kojem vjerojatno nisu imali veliku profitnu maržu, no i uvježbali su se u trošenju pa im je ostalo “svega” 38,9 milijuna kuna profita… Svi ovi brojevi su javno dostupni na https://www.hzjz.hr/financijski-planovi-izvjesca/
Neki ljudi misle da nije problem što državne firme ostvaruju profit na pandemiji, no tu jako griješe. Taj novac je uzet svima nama i dan je na raspolaganje ravnateljima tih institucija koji onda s njime slobodno raspolažu. Ako su ravnatelji tih institucija sudjelovali u donošenju odluka kojima su novac usmjerili svojim institucijama, bili su u otvorenom sukobu interesa što je nedopustivo”, ističe Lauc
