Epidemiolog Branko Kolarić, član Znanstvenog savjeta Vlade, u HRT-ovoj emisiji Otvoreno komentirao je razloge skoka broja novozaraženih u našoj zemlji. Smatra da je jedini način da se ova pandemija zaustavi – otkriće učinkovitog cjepiva. Vjeruje da će se to relativno brzo dogoditi.
Sve je lošija epidemiološka slika u Europi. Države pooštravaju mjere kako bi pokušale spriječiti širenje zaraze koronavirusom. Među njima je i Hrvatska koja bilježi rekordan dnevni porast broja zaraženih, ali i umrlih od komplikacija izazvanih koronavirusnom bolesti. Jedna mjera sustiže drugu – no, pandemija ne jenjava.
O tome su emisiji govorili epidemiolog Branko Kolarić, imunolog Luka Čičin-Šain, molekularni biolog Gordan Lauc, koordinator bolničkog liječenja u KB Dubrava Ivica Lukšić.
Epidemiolog Branko Kolarić komentirao je razloge skoka broja novozaraženih u našoj zemlji.
– Prvi je razlog ne pridržavanje epidemioloških mjera, a drugi to što je malo zahladilo i ljudi više borave u zatvorenim prostorima. Virus se efikasnije širi u zatvorenim prostorima nego kad smo na otvorenom, kad smo u blizini zaražene osobe udahnemo više virusnih čestica i onda to kasnije dovodi do težih kliničkih slika, rekao je.
Na pitanje voditelja je li točno da će Zagreb sutra imati više od 300 novozaraženih rekao je da ćemo to sutra znati ali da će broj biti viši od današnjega.
Kolarić nije optimističan i ne vjeruje da ćemo tako brzo spustiti broj novooboljelih ispod 300.
Član Znanstvenog vijeća Vlade molekularni biolog Gordan Lauc kaže da su stručnjaci upozoravali da će zima biti teža od ljeta.
– Kada gledamo neke zemlje sjevernije od nas – situacija nije sjajna. U Češkoj situacija nije dobra, u Škotskoj je jako loše, broj hospitaliziranih im je jako porastao. Kada bi se nama dogodilo što i njima, to ne bi bilo dobro. Kako na to možemo utjecati teško je reći zato što vidimo da u nekim zemljama koje su imale vrlo stroge mjere poput Argentine i Čilea, te mjere nisu polučile velike efekte. Očito je da ljude ne možete natjerati da paze što rade već jedino kada svi vide da postoji rizik da ljudi mogu oboljeti i da mogu umrijeti počet ćemo se odgovornije ponašati i paziti da ne prenesemo virus. Ovo je vrlo neugodan virus, rekao je Lauc.
Kaže kako su iduća dva tjedan ključna jer ćemo u njima vidjeti kuda ovaj trend ide.
– U Hrvatskoj trend još uvijek nije previše zabrinjavajuć jer mi imamo kontinuirano velik broj slučajeva od kraja kolovoza, nama je to porast od 30-40% dan za danom u tjedan dana, za razliku od Nizozemske i Češke gdje je taj porast puno drastičniji, objasnio je dodavši da ćemo u iduća dva tjedna vidjeti da li pratimo češku krivulju ili ćemo pratiti nešto što se događa npr. u Srbiji gdje su ti peakovi puno blaži i ima manje umrlih.
Koordinator bolničkog liječenja zaraženih koronavirusom u KB Dubrava Ivica Lukšić kaže da su u ovom trenutku najvažniji brojevi – broj hospitaliziranih bolesnika u Hrvatskoj, broj onih koji zahtijevaju intenzivno liječenje te broj umrlih.
– U ovom trenutku i broj hospitaliziranih raste. Cijelo smo vrijeme govorili da će se situacija usložniti kada dođe jesen, mi smo sada na početku te situacije. Za sada zdravstveni sustav dobro podnosi trenutni broj, ali moramo biti oprezni jer idemo dalje u jesen i zimu kada će situacija biti izazovna, poručio je.
Demantirao je informaciju da je KB Dubrava popunila kapacitete i da ne može primati nove Covid bolesnike.
– Uz KB Dubrava podignuto je šatorsko naselje s 220 kreveta i ima mogućnost oksigeno-terapije i ono je cijelo vrijeme prazno. Trenutno mi u KB Dubrava imamo 160 kreveta za Covid bolesnike, a popunjeno 79, rekao je Lukšić.
Branko Kolarić je rekao da je sustav domova za starije posebno osjetljiv.
– Mi sada u njima imamo smještene asimptomatske bolesnike, njih ne hospitaliziramo jer za njih nemamo mjesta. Ja sam za to da ih se izmjesti iz domova jer ako ih tamo ostavimo zarazit će se i druge korisnike. Neki od njih će imati i teže simptome i opet će se sliti u bolnice na liječenje i zatrpati bolnički sustav, rekao je.
Virusni imunolog Luka Čičin-Šain, Helmholtz Centar za infektološka istraživanja, Braunschweig, kaže da je i u Njemačkoj situacija zabrinjavajuća.
– Njemačka je jučer imala najveću brojku novozaraženih u jednom danu do sada, preko 6 tisuća ljudi. To daje razlog za zabrinutost. Njemačka uvodi nove mjere kojima pokušava reagirati na to, ali sve te mjere su reaktivne. U Njemačkoj je problem to što je ona savezna država koja ima svoje savezne jedinice i svaka od njih različito reagira na ovu krizu. Jučer su se napokon dogovorili o mjerama koje će biti jednake za cijelu državu, rekao je dodavši da se sada pokušavaju pronaći mjere koje će koronavirus dovesti pod kontrolu ali bez novoga lockdowna.
Nije želio odgovoriti na pitanje tko je odgovorniji – Nijemci li Hrvati rekavši da ne treba generalizirati.
– Vidio sam da u Hrvatskoj ima neodgovornih ljudi, ali ima ih i ondje. Ja mislim da odgovornost treba postojati svugdje, da svaki pojedinac treba biti odgovoran za sebe i ne očekivati da drugi nose njegov teret, poručio je Čičin-Šain.
Kolarić je kazao da Hrvatska i s ovim novim mjerama ima jedne od najliberalnijih pristupa u Europskoj uniji. Rekao je da je više za edukciju ljudi nego za kažnjavanje.
Lauc kaže da je sada vrlo teško prognozirati što će biti u adventsko vrijeme ali kako se situacija sad kreće vrlo je vjerojatno da Adventskog sajma neće biti.
– Neće ga biti niti nigdje u Europi. Mi smo tek ušli u hladno razdoblje a imamo svugdje u Europi velik rast novooboljelih. Ono što ja mislim da zabrane i nametanja teško mogu imati neki efekt jer ljudi varaju. Mi nismo kina koja ima svugdje kamere i svakoga može identificirati. Ovdje je teško ljude na nešto natjerati posebno poznavajući naš mentalitet. Mi jedino možemo pokušati ljudima objasniti. Ja mislim da ovi problemi koje trenutno imamo s ljudima koji ne vjeruju u koronavirus, koji tvrde toga nema, to je prevara, ja mislim da će to vrlo brzo prestati, ustvrdio je.
Objasnio je i zašto smatra da Hrvatska neće doživjeti češki scenarij.
– Ja vjerujem da smo mi ovo ljeto imali jedan veliki val ljudi koji su se zarazili a nisu oboljeli koje nismo detektirali jer smo vrlo malo testirali tijekom ljeta, oko 700 testiranja na dan. To je nešto što vidimo u Srbiji i Švedskoj – nakon što se jedan broj ljudi zarazi, epidemija se usporava. Ne kažem da se radi o imunitetu krda ali ti su ljudi brana da se epidemija brže dalje širi, ustvrdio je Lauc.
Kolarić je rekao da se ne slaže s tom tvrdnjom.
Ivica Lukšić ističe da je najvažnije sačuvati dovoljan broj medicinskog osoblja za liječenje Covid bolesnika ali i svih ostalih bolesnika. Najvažnije je spriječiti prodor virusa u zdravstveni sustav, rekao je.
Čičin-Šain kaže da je zdravstveni sustav u Njemačkoj pod velikim pritiskom te da postoje bolnice koje više nemaju kapaciteta za primanje novih Covid-bolesnika. Ističe da prema najnovijim serološkim istraživanjima prokuženost u Njemačkoj je još uvijek niska i nije dovoljna ada osigura imunitet krda. Objasnio je i što njegov tim trenutačno radi na proizvodnji protutijela.
– Već smo proizveli protutijela koja su toliko čista da se mogu davati ljudima, samo nam treba odobrenje od Ureda koji odobrava istraživanja, kaže.
Član Znanstvenog savjeta Vlade Branko Kolarić smatra da je jedini način da se ova pandemija zaustavi – otkriće učinkovitog cjepiva. Vjeruje da će se to relativno brzo dogoditi.
– To je ono što budi optimizam u meni i zbog čega vjerujem da ljudima treba objasniti da trebaju istrpjeti još ovu jesen i zimu i da ćemo na proljeće vjerojatno imati efikasno cjepivo. Preživjeli smo 6 mjeseci, sada treba izdržati još 6 mjeseci. Niti jedna zaraza se nije zaustavila imunitetom krda – većinom je u pitanju kombinacija efikasnog cjepiva i prebolijevanja bolesti, ustvrdio je dodavši da je sve to vrlo zahtjevno za ljude.
Lauc smatra da je trenutačno pogrešno fokusirati se na cjepivo jer ono neće doći prije proljeća.
– Pred nama je teška zima i ono što bih ja preporučio je da se svatko od nas fokusira na svoje zdravlje, podizanje imuniteta, gubitak viška kilograma, poručio je dodavši da oni koji su u lošijem stanju će dobiti teži oblik bolesti. Svatko treba paziti da ne prenese virus drugima, ne znamo koliko traje imunitet. Ja ne bih išao na zabrane već edukaciju, ističe.
Čičin-Šain kaže da nema razloga da virus bude smrtonosniji po zimi, ali postoji nekoliko komplikacija koje zima donosi – pri hladnijoj temperaturi virus je stabilniji, u zatvorenim prostorima koncentracija virusa je puno veća pa je i njegova infektivna doza veća.
Tekst se nastavlja ispod oglasa