Epidemiolog Baršić: Vrhunac je opterećenja bolničkog sustava

Foto: snimka zaslona

U Hrvatsku je stigla milijunta doza cjepiva. U svibnju i lipnju stići će još po milijun doza, kazala je u HTV-ovoj emisiji “Otvoreno” Ivana Pavić Šimetin, zamjenica ravnatelja HZJZ-a. Broj novooboljelih popušta, rekao je epidemiolog Bruno Baršić iz KB Dubrava, ali napominje da je trenutačna situacija u bolnici teška i da je vrhunac opterećenja bolničkog sustava.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Platforma Cijepise.zdravlje.hr ima funkciju da se na nju mogu prijavljivati građani i iskazivati svoj interes za cijepljenje, kaže Pavić Šimetin i dodaje da je iduća faza pozivanje građana na cijepljenje upravo s te platforme.

– Još uvijek smo u fazi kada se cijepe osobe starije životne dobi i osobe s kroničnim bolestima. Oni moraju imati prednost u cijepljenju. Traje i faza u kojoj se cijepe i osobe mlađe od 65 godina u kolektivima koji su prepoznati da imaju povećani rizik u odnosu na druge kolektive. To je osnovni mehanizam cijepljenja koji imamo u ovome trenutku uz cijepljenje starijih i bolesnih osoba, izjavila je.

Istaknula je da će u svibnju stići milijun doza cjepiva, odnosno onoliko koliko je stiglo u protekla četiri mjeseca te da i u lipnju također dolazi milijun doza.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na pitanje postoji li stanovita arhiva gdje postoje podaci koji su se građani cijepili, kojim cjepivom i kada, Pavić Šimetin odgovara da je to druga baza, e-cijepi, gdje se upisuju svi koji su cijepljeni.

– U nju se cjepitelj može upisati direktnim pristupom u bazu, a na nju liječnici obiteljske medicine pristupaju preko svojih aplikacija koje imaju u svojim ambulantama, istaknula je.

“Ordinacije obiteljske medicine pretvorile su se u pozivne centre”

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nataša Ban Toskić, predsjednica Koordinacije hrvatske obiteljske medicine, kaže kako je trenutačna situacija iznimno zanimljiva, intenzivna i teška.

– U ovom razdoblju dok nije profunkcionirala platforma i pozivni centri, naše ordinacije pretvorile su se u pozivne centre. Telefoni nam neprestano zvone. Uglavnom su to pozivi u vezi s cijepljenjem. Veliki dio našeg radnog vremena otpada na pozive, savjetovanja, na pokušaje naručivanja pacijenata na zagrebački Velesajam preko sustava e-naruči, kazala je.

Istaknula je da liječnike obiteljske medicine prvenstveno zanima da platforma bude u funkciji i to tako da pacijent pošalje e-mail ili nazove pozivni centar te se tako prijavi na cijepljenje i čeka poziv.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

– Potom od administratora pozivnog centra dobiva poziv i obavijest gdje i kada će se cijepiti. Može npr. pacijent to i odbiti, kazala je i dodala kako liječnici očekuju da logistika i organizacija cijepljenja ne budu dio posla u ordinacijama.

Baršić: U KB Dubrava situacija je teška, ali očekujemo manji broj prijema novih bolesnika

Epidemiolog Bruno Baršić iz KB Dubrava kazao je da je sada vrhunac opterećenja bolničkog sustava.

– Imamo osjećaj da popušta broj novootkrivenih. Sljedećih nekoliko dana imat ćemo ovakvo opterećenje. Onda će potom padati broj prijema novonastalih bolesnika. Sada je situacija izuzetno teška. U KB Dubravi je oko 430 bolesnika, dodao je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Urednik i voditelj podsjetio ga je da je na hodniku bolnice vidio potresnu scenu, kolonu ljudi koji su danas preminuli.

– Odvoženi su iz mrtvačnice. To je bilo potresno. Ja sam isto samo čovjek. Bio sam jako deprimiran kada sam vidio koliki je to broj mrtvih ljudi. To je strašno, ali nažalost to je takva bolest, kazao je.

“Od 51 pacijenta kojemu prijeti mehanička ventilacija, 60-70% završit će na respiratoru”

U bolnicu sada uglavnom dolaze ljudi od 50 do 70 godina, kazao je Baršić. U prvoj fazi, stariji pacijenti dolazili su u bolnicu drugi ili treći dan bolesti, a sada, mlađi ljudi čekaju doma i dolaze 10. ili 11. dan, kada se iscrpe. Dolaze na velike količine kisika – 6, 8 ili 12 litara, rekao je.

– Trenutačno je 51 bolesnik kojemu prijeti mehanička ventilacija. Od njih će 60-70 posto završiti na respiratoru. U roku od tri dana dolaze na respirator, a na respiratoru je smrtnost 70%, dodao je Baršić i dometnuo kako ipak sve ovisi o dobi pacijenta.

U prvom valu na respiratorima su bili stariji ljudi i smrtnost je među njima bila veća. Kod ljudi ispod 70 godina smrtnost je manja, a što je čovjek mlađi još je manja, izjavio je.

“U KB Dubravi su 102 bolesnika koja su cijepljena”

Trećina ljudi koji su preboljeli Covid imaju postcovid sindrom, kazao je i dodao da ih 30% ima smetnje neurološkog sustava, a potom i psihičke smetnje, promjene na plućima. Oko 2000 ljudi je u postcovid skrbi.

Smatra da nije neuobičajeno ako se netko cijepi, pa potom dobije koronavirus. “Cijepljeno je 800.000 ljudi. Ako je 4-6 posto neuspješnih cijepljenja, onda ispada veliki broj ljudi kod kojih je to bilo neučinkovito. U KB Dubravi imamo 102 bolesnika koji su cijepljeni. Većina njih je dobila samo prvu dozu, dakle nije se još stigao razviti imunitet, a 13 bolesnika je primilo dvije doze cjepiva, pa su oboljeli”, dodao je.

Krolo: U trećoj fazi cijepljenja angažirat će se i kontrolori HZZO-a, također liječnici

Zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore, Vikica Krolo, naglašava da je teret drugog kruga cijepljenja prešao preko liječnika obiteljske medicine te da slijedi treći krug cijepljenja, odnosno svih starijih od 18 godina.

– Planiramo cijepiti još oko milijun ljudi. Razgovarali smo s ministarstvom kako učinkovitim napraviti taj treći krug. Razgovori su uvijek konstruktivni. Ministar je otvorio pitanje platformi. Rekao je da se radi na njima. Dobili smo ono što smo tražili, a što ustvari traže svi liječnici obiteljske medicine, a to je da digitalna platforma na nacionalnoj razini postane učinkovita. Želimo da se svi pacijenti na nju mog prijaviti u ovoj trećoj fazi, kazala je.

U Splitsko-dalmatinskoj županiji u veljači, kada je krenuo drugi krug cijepljenja, nije odmah bila organizirana Spaladium Arena kao veliki punkt za cijepljenje, kazala je Krolo. Stoga su, dodaje ona, 15-ak dana liječnici procjepljivali ljude u svojim ordinacijama. Taj punkt, Spaladium Arena, profunkcionirao je početkom ožujka.

– Jedan od zahtjeva, osim da nam proradi digitalna državna platforma je i da se u svim županijama u trećoj fazi cijepljenja na punktovima angažiraju i svi liječnici, a ne samo oni iz obiteljske medicine. Dobili smo informaciju od ravnatelja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje Luciana Vukelića da će također u cijepljenju biti angažirani i kontrolori Zavoda, koji su također liječnici, dodaje Krolo.

Pavić Šimetin: Platforma cijepise.zdravlje.hr svoju punu funkciju pokazat će u trećoj fazi cijepljenja

Odgovarajući na pitanje zašto se ne iskoristi sustav e-zdravstvo, koji do sada nije zakazao, i modificira u platformu kad ova postojeća ne funkcionira, Pavić Šimetin je izjavila da je “cijeli sustav zahtjevan i ide nešto sporijom dinamikom nego što su se nadali zato što se svi ti sustavi povezuju”. Kaže da je šest različitih računalnih programa u ordinacijama obiteljske medicine i da sve one imaju mogućnost e-naručivanja te da liječnik obiteljske medicine kroz taj sustav naručuje građane. Krolo se nadovezala i dodala da su liječnici obiteljske medicine preko e-naručivanja odradili naručivanje građana na punktove za cijepljenje.

– Platforma cijepise.zdravlje.hr svoju punu funkciju pokazat će u trećoj fazi kada će se ljudi, koji su se na nju prijavili, neovisno o dobi i bolesti, naručivati isključivo temeljem te platforme, ali i neovisno o tome jesu li se već prije prijavili kod liječnika ili nisu, kazala je Pavić Šimetin.

Pacijenti se telegramom javili Ban Toskić jer su telefoni bili zauzeti zbog poslova oko cijepljenja

Ban Toskić naglasila je da su liječnici obiteljske medicine od početka ukazivali da ne žele biti u poziciji da moraju odlučivati koju će npr. od dvije bolesne osobe cijepiti. Kako ćete odlučiti je li u nekoj obitelji prioritetniji npr. otac koji ima 82 godine i dijabetes ili pak kći koja ima 40 godina i karcinom dojke, upitala je te istaknula da su obje osoba rizične i trebaju biti cijepljene. Suočavali smo se, kaže, s teškim odlukama, a cijelo vrijeme bili pod lupom javnosti.

U kući se liječi oko 80% covid pozitivnih pacijenata i pod nadzorom su svog liječnika obiteljske medicine, a do njega ne mogu doći telefonom jer je linija često zauzeta zbog poslova oko cijepljenja, izjavila je Ban Toskić i dodala da istodobno nisu nestale sve druge bolesti, a pritom trpi i redovan posao liječnika obiteljske medicine.

Ovoga tjedna dobila je dva telegrama svojih pacijenata jer nije bilo drugog načina da dođu do nje, unatoč tome što je bila na svom radnom mjestu. Objašnjavala je da je to razlog zašto želi da se telefoni liječnika obiteljske medicine odterete administriranja od cijepljenja. Navela je i primjer Međimurske županije za koju je rekla da ondje odlično funkcioniraju i njezina lokalna platforma i pozivni centar.

Blagodat cijepljenja osjeća se već sada

Baršić se prisjetio vremena kada su za velike boginje u kratkom vremenu, u bivšoj državi procijepljeni milijuni ljudi. Kazao je da je bilo i vrlo ružnih nuspojava, puno više nego što to imaju današnja cjepiva te dodaje i da su to bila drugačija cjepiva i tehnologija.

Osvrćući se na epidemiju koronavirusa smatra da je dosadašnje cijepljenje polučilo značajan rezultat. Kaže da su pacijenti koji sada dolaze u bolnicu u prosjeku šest godina mlađi, da nema više onoliko bolesnika, kao ranije, starih oko 90 godina te da se već sada osjeća blagodat cijepljenja.

Baršić: Turistička sezona bit će vrlo uspješna

Na pitanje što bi nas moglo očekivati u narednom razdoblju, odgovorio je da će prema njegovom mišljenju turistička sezona biti vrlo uspješna.

– Ne znam što bi moglo biti najesen. Nadam se da nećemo imati četvrti val. No moramo biti svjesni da sve dok u svijetu postoji ovakva pandemija, dok Indija ima toliko bolesnih, niti mi nismo sigurni. Danas smo čuli da je i indijski soj zahvaćen postojećim cjepivom. Ne postoje još uvijek tolike mutacije da bi bila potrebna nova cjepiva. Cjepiva koja imamo danas, djeluju, kazao je i dodao da ćemo s covidom živjeti još mjesecima.

“Odgojno obrazovne ustanove – kolektivi s povećanim rizikom”

Na pitanje gledatelja putem Facebooka o cijepljenju prosvjetnih djelatnika, Pavić Šimetin kazala je da odgojno obrazovne ustanove spadaju u kolektive s povećanim rizikom te da su prve na redu za cijepljenje. Dodaje da se u nekim županijama počelo s cijepljenjem prosvjetnih djelatnika.

Krolo je zaključno rekla da je dosad bio najveći problem nedostatak cjepiva, ali budući da sada stiže, poziva sve građane da se s punim povjerenjem cijepe s bilo kojim cjepivom, kako bi se riješili Covida i počeli normalno živjeti. Ban Toskić kaže da će se liječnici maksimalno angažirati u procesu cijepljenja te se nada da će centralna platforma profunkcionirati. Pavić Šimetin nije mogla odgovoriti je li istina da obavijesti o cijepljenju građanima ne stižu u prioritetne e-mailove, pa ih onda oni zanemare.

– Ja sam liječnik, mislim da je to pitanje za informatičare. Ono što sigurno znamo je da naši građani ponekad ne primijete te e-mailove za poziv na cijepljenje. Zato molim mlađe građane da prijave svoje starije ukućane, roditelje, bake i djedove, a ne da sebe prijave. Onda da na svoj e-mail dobiju poziv za svoje ukućane, dodala je.

Baršić je rekao da je on “klasa optimist”. Kaže da će “proći ovo zlo”, ali neće više nikada biti kao što je bilo prije jer je Covid sve promijenio, no poručuje – bit će bolje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.