Agencija za reguliranje lijekova i proizvoda za zdravstvenu njegu Velike Britanije (MHRA) u srijedu je cjepivo protiv koronavirusa koje zajednički rade Sveučilište Oxford i tvrtka AstraZeneca odobrilo za upotrebu u Velikoj Britaniji, javlja BBC, prenosi jutarnji list.
MHRA-ino odobrenje cjepiva znači da se ono smatra sigurnim te da je učinkovito.
Britanija je naručila 100 milijuna doza tog cjepiva, što je dovoljno za cijepljenje 50 milijuna ljudi. Odobrenje cjepiva Oxford-AstraZeneca pomoći će da se kampanja cijepljenja proširi na znatno veći broj ljudi.
Vakcina Oxford-AstraZeneca dizajnirana je u prvim mjesecima ove godine, prvi volonter testnu je dozu primio u travnju, a do danas je testirana na više tisuća ljudi.
Ovo se cjepivo razlikuje od prethodno u Britaniji odobrenog Pfizerovog jer se može čuvati u običnim hladnjacima. Pfizer-BioNTech vakcina mora se čuvati u hladnjacima koji hlade na -70 stupnjeva Celzija.
Članica Znanstvenog savjeta Vlade, prof. dr. sc. Andreja Ambriović Ristov s Instituta Ruđer Bošković, slaže se kako ne treba imati rezerve prema ‘oxfordskom’ cjepivu.
Prednosti i nedostatci
“Svako cjepivo ima prednosti i nedostatke. Nedostatak mRNK cjepiva, Pfizera i Moderne, zahtjevan je transport i opasnost da se zbog nenamjernog, nepravilnog transporta i/ili nestabilnosti samog cjepiva ukupna učinkovitost u populaciji smanji. Oxfordsko će cjepivo omogućiti jednostavnije i brže cijepljenje jer je stabilno na puno višim temperaturama, a učinkovitost je stvarno dobra s obzirom na to da se neka cjepiva odobravaju i s nižom učinkovitošću. Treba naglasiti da svaka cijepljena osoba, bez obzira na vrstu cjepiva, ima korist od cijepljenja. I vrlo slab imunosni odgovor u nekoj osobi koja je cijepljena, a zatim inficirana i ipak razvije bolest, pridonijet će razvoju slabijih simptoma, kraćoj bolesti i manjim posljedicama na organizam. Nije još jasno kada će se dobiti odobrenje za oxfordsko cjepivo, ali vrlo je vjerojatno da će to biti prije nego što se iscrpe zalihe Pfizerova i Modernina cjepiva. Osim toga čeka se i cjepivo tvrtke Johnson & Johnson koje se temelji na adenovirusu čovjeka tipa 26, koje u sebi sadrži gen za protein S SARS-CoV-2, a ispituje se na 60000 volontera. Specifičnost ovog cjepiva je da će se davati samo jedna doza. Procijepljenog stanovništva bilo kojim od ovih cjepiva trebalo bi biti najmanje 70 posto, ali je moguće da, kad postignemo taj broj, uvidimo da to nije dovoljno i da za zaustavljanje cirkulacije virusa treba veći postotak procijepljenosti. Do tada, s obzirom da još uvijek ne znamo može li cijepljena osoba biti inficirana i širiti virus, trebamo poštivati sve preporučene epidemiološke mjere kao i do sada”, kaže prof. Ambriović Ristov, za vecernji.hr.
*O ovoj temi ne postoji jedinstveno mišljenje u znanstvenoj zajednici, stoga Narod.hr prenosi i stručnjake koji iznose drugačije mišljenje i stajališta koja možda odudaraju od glavne struje.
