(VIDEO) Koji je recept južnokorejskoga uspjeha u borbi protiv koronavirusa?

Foto: Fah

Južna Koreja bila je jedna od prvih država pogođenih širenjem koronavirusa s područja Kine. Prema dostupnim podacima o COVID -19 prvi je oboljeli u Južnoj Koreji identificiran 20. siječnja 2020., a veće širenje bolesti započelo je 15. veljače kada je identificirano i potvrđeno 28 slučajeva (www.worldometers.info).

Na dan 31. ožujka 2020. ukupan broj oboljelih bio 9.786 oboljelih, a broj zaraženih toga dana bio je 125. U ovom je trenutku zatvoreno 5.732 slučajeva bolesti, umrlo je 165 ljudi (3%), a 5.567 ih se oporavilo. Broj bolesnih je 4.155 od čega je 55 u kritičnom stanju. Zbog bolje usporedbe među državama dosadašnji broj umrlih u Južnoj Koreji iznosi 3 osobe na milijun stanovnika, dok su primjerice u Kini to 2 osobe, SAD 12, Njemačkoj 9, Italiji 206, San Marinu 766, a Hrvatskoj 1,2 osobe na milijun stanovnika.

Kako bismo imali bolju sliku Južne Koreje dat ćemo i nekoliko općih podataka. Južna Koreja ima oko 51,5 milijuna stanovnika na površini od 100,363 km2 ili prosječno 507 stanovnika po km2. (Hrvatska ima 4,1 milijuna stanovnika na 56,5 km2 ili 73 stanovnika po km2, znači oko 12 puta više stanovnika na dvostruko većoj površini). BDP po glavi stanovnika godišnje im je oko 31,000 USD dok je u Hrvatskoj oko 16,000 USD. Najbliže od članica EU za dobru usporedbu po broju stanovnika i BDP-u s Južnom Korejom bile bi Italija ili Španjolska, ali obje s daleko većom površinom.

Koji je recept južnokorejskoga uspjeha u borbi protiv koronavirusa?

Prema svim dostupnim podacima Južna Koreja može se smatrati jednim od najboljih primjera borbe protiv koronavirusa, a to može zahvaliti vrlo raširenoj kampanji testiranja na virus. Južna Koreja je nakon suočavanja s virusom MERS 2015. godine provela brojne prilagodbe sustava za prevenciju i kontrolu bolesti. Južna Koreja ima dobar zdravstveni sustav velikog kapaciteta te razvijenu biotehnološku industriju koja je bila sposobna u kratkom vremenu proizvesti opremu i kemikalije za testiranje. Južna Koreja nije imala nestašice zaštitnih sredstava, a kreveta i respiratora bilo je dovoljno za sve kojima je to bilo potrebno. Ti su čimbenici omogućili provođenje i do 15.000 testiranja dnevno što je, na globalnoj razini, Južnu Koreju po broju napravljenih testiranja stavilo na drugo mjesto, odmah od Kine, i na treće mjesto po broju provedenih testiranja po stanovniku. Od pojave zaraze 20. siječnja do 4. ožujka testirano je 136.707 osoba, a već 12. ožujka testirano je oko 100.000 osoba više. Danas se testira oko 20.000 stanovnika Južne Koreje dnevno.

Bez podataka o (približno) stvarnom broju zaraženih u populaciji puno je teže predviđati aktivnosti i donositi odgovarajuće i razmjerne mjere. Testiranje je posebno važno zbog činjenice da je COVID-19 blaga bolest za većinu stanovništva, te da samo mali broj zaraženih zatraži zdravstvenu pomoć i testiranje na temelju simptoma koje imaju ili zbog kontakta s osobama koje su već zaražene. Većina zaraženih s blagim simptomima nisu svjesni da su bolesni te lagano mogu zaraziti druge osobe.

Ako se pak ne može identificirati zaražene, kapacitet testiranja nije od velike pomoći. Zbog toga u Južnoj Koreji do izražaja dolazi infrastruktura pametnih gradova. Cilj uporabe te infrastrukture je prepoznati gdje su zaraženi bili prije potvrđivanja bolesti te testirati sve one koji su s njima bili u kontaktu. U tu svrhu koriste se tri izvora informacija.

Prvo, s obzirom na to da je Južna Koreja jedna od zemalja s najvećim postotkom bezgotovinskog plaćanja koriste se podaci o uporabi kreditnih i kartica za plaćanje te su tako utvrđivana mjesta kretanja zaraženih.

Drugo, s obzirom na to da Južna Koreja ima znatno više mobitela nego stanovnika, a zbog toga i široko rasprostranjenu 4G i 5G mrežu baznih postaja koja pokriva cijelu zemlju korišteni su podaci o kretanju zaraženih osoba praćenjem njihovih mobilnih telefona. Operateri su ionako obvezni imati podatke o svim korisnicima – pravo ime i osobni identifikacijski broj što znači da vlasti mogu pratiti gotovo svakoga zaraženog znajući mjesto gdje se nalazi njegov mobilni telefon.

Treće, pokrivenost južnokorejskih gradova javnim nadzornim kamerama (8 milijuna kamera) među najvećima je u svijetu (jedna kamera na oko 7 građana) te, prema podacima iz 2010. godine svaki Korejanac putujući na posao dnevno biva uslikan više od 80 puta (svakih 9 sekundi).

Upravo kombinacijom ova tri čimbenika Južna se Koreja uspješno bori protiv pandemije. Vlasti mogu ustanoviti s kim je zaražena osoba bila u kontaktu prije potvrđivanja bolesti te se svi potencijalni pacijenti mogu pronaći i testirati. Potencijalni pacijenti mogu se prepoznati pomoću ove tehnologije usporedbom mjesta boravka prethodno utvrđenih bolesnika. Ta usporedba otkriva točno gdje se tko i od koga zarazio. Ako se pak to ne može utvrditi vlasti mogu pretpostaviti da postoji nepoznata osoba kao izvor zaraze te mogu pokušati identificirati tu osobu putem nadzornih kamera. Broj nepoznatih izvora zaraze također može indicirati da li se bolest u populaciji širi ili je širenje stavljeno pod nadzor.

Rezultate praćenja ne koriste samo vlasti već su ti podaci javno dostupni putem web aplikacija, sredstava javnog informiranja ili web stranica središnjih i lokalnih vlasti. Aplikacije dojavljuju građanima mjesta potencijalnih infekcija kako bi se mogli bolje zaštiti, kako bi ih izbjegli ili kako bi saznali mogućnost da su već zaraženi.

Primjerice, ako se utvrdi da je novo zaražena osoba prethodno bila određenog datuma u određenom dućanu od 10 do 10.15 sati svi koji su bili u to vrijeme u tom dućanu pozvani su putem mobilne aplikacije, TV i radija na poseban oprez i testiranje. Ljudi su svjesni da su bili izloženi patogenu, svjesni opasnosti koju on sa sobom nosi i svjesni svoje odgovornosti te sami dolaze na testiranja. Same vlasti u Južnoj Koreji iznenađene su dobrim odazivom građana. Testiranja se provode „drive in“ i „walk trough“ načinima te se na jednom ispitnom mjestu provede i više od 900 testiranja dnevno. Svatko pak kome se potvrdi zaraza i kome je određena karantena mora preuzeti aplikaciju na svoj mobitel kojom se prati njegovo kretanje, a kazna za kršenje karantene iznosi 2.500 USD.

Odlučnost, transparentnost, jasnoća poruka i testiranje temelji su Korejske strategije u borbi protiv koronavirusa. Neprestano informiranje javnosti i povjerenje građana u vlasti ujedno je i razlog zašto Južna Koreja nije posegnula za mjerama potpunog zatvaranja poput većine europskih zemalja. Na kraju, mora se reći kako se sva tri ranije opisana elementa borbe protiv pandemije u Južnoj Koreji – pripravnost zdravstvenog sustava, tolerancija pojačanog nadzora građana i odgovarajuća infrastruktura – grade godinama i ne mogu se uspostaviti preko noći.

Matematički modeli za one koji žele znati više

Matematički modeli onoliko su točni koliko su točne informacije koje se u te modele unose. To znači da je potrebno imati podatke o virusu, bolesti, načinima širenja, načinima na koji virus djeluje u tijelu kako bismo mogli predvidjeti koje mjere poduzeti i koliko će ova situacija trajati. Kratki video pokazuje jednostavan matematički model koji može pojasniti razloge uspostave pojedinih mjera koje donose različite države. Model brze izolacije bolesnih, ali i metode socijalnog distanciranja daju rezultate.

Koliko učinkovito pogledajte ovdje:

Za one koji žele znati više:

Dnevna izvješća o borbi protiv koronavirusa s mnoštvom različitih preporuka i znanstvenih članaka na vrlo jednostavan način:

Med.Cram.com

Pokusi sa jednostavnim SIR modelima Home page: https://www.3blue1brown.com

Omogućio: http://3b1b.co/sir-thanks

Simulacije Harry Stevensa u Washington Postu: https://www.washingtonpost.com/graphi…

Simulacije Kevin Simlera u Melting Asphaltu: https://meltingasphalt.com/interactiv…

Izvrsne vizualizacije trenutne stope rasta pojedinih država sa Minutephysics i Aatish Bhatia:

Ako želite čuti sažetak matematičara/epidemiologa o COVID-19, pogledajte MSRI predavanje:

* Mišljenja iznesena u komentarima osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr.

** Domagoj Krnjak je diplomirani biolog, živi u Zagrebu

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr