Na današnji 13. srpnja 1579. utemeljen je u svrhu obrane od Turaka „hrvatski biser na četiri rijeke“ – grad Karlovac.
U međurječju četriju rijeka – Korane, Kupe, Mrežnice i Dobre podignut je u 1579. idealni renesansni grad u obliku šesterokrake zvijezde, podijeljene u 24 pravilna prostorna bloka. Sa svrhom obrane od turskih osvajača, započela je 13. srpnja 1579. g. izgradnja karlovačke tvrđave. Bilo je to na posjedu velikaške obitelji Zrinskih, pod samim starim gradom Dubovcem. Gradnjom je upravljao tada glasoviti graditelj Martin Gambon. Samo ime Karlovac (Carlstadt) grad je dobio u čast svoga osnivača austrijskog nadvojvode Karla Habsburškog. Tvrđava je pravi biser onodobnog graditeljskog i fortifikacijskog umijeća. Grade se bedemi i bastioni, a unutar tvrđave, u samom geometrijskom središtu stare gradske jezgre, prvotno su izgrađeni vojni i sakralni objekti. Tako je na središnjem renesansnom trgu još 1580. g. podignuta prvobitna crkva Presvetoga Trojstva.
Turci sedam puta opsjedali Karlovac bez uspjeha
Tijekom 16. i 17. st. tvrđava i vojska upravljaju gradom koji malo po malo mijenja svoje lice. Ugrožavale su ga poplave, pustošili ga požari. U velikom požaru 1594. g. izgorio je cijeli grad. Karlovcem su harale epidemije kuge, od kojih je najteža bila 1773. g., kada je pomrla gotovo polovica stanovništva.
Turci su ukupno sedam puta opsjedali Karlovac, ali ga nisu uspjeli zauzeti. Posljednja osmanlijska opsada dogodila se 1672.g.
Karlovačka je tvrđava, zbog plavljenog i prostorno ograničenoga terena polako ali neizbježivo gubila svoju bitku s vremenom.
Karlovac i Domovinski rat
Karlovac je u početku Domovinskog rata bio žestoko napadnut, ali ne od Turaka već od susjeda Srba i JNA.
Grad je prije rata bio gotovo okupiran grad jer je u njemu i bližoj okolici tadašnja Jugoslavenska narodna armija (JNA) imala 34 vojna objekata sa preko 3000 vojnika bez mobiliziranog rezervnog sastava. „Peta kolona“ bilo je i brojno srpsko stanovništvo u gradu u kojem je bila učestala snajperska paljba iz stambenih objekata. Pravilnom i mudrom organizacijom otpora, sve vojarne u gradu i bližoj okolici su osvojene, a vojska iseljena iz grada. Linija bojišnice bila je u prigradskom naselju Turanj koji su držale dijelom pod kontrolom hrvatske snage, a dijelom četnici i JNA, što je značilo i pravu opsadu samog grada
Najteže su trenutke grad i njegovi stanovnici proživljavali od 04. listopada 1991. do siječnja 1992. godine, kada su svakodnevno bili izloženi granatiranju.
Ali kao i pred Turcima, Karlovac ni ovog puta nisu uspjeli osvojiti „moderni Turci“, srpski osvajači, već je grad obranjen i ne samo to: Karlovac i okolica definitivno su oslobođeni 1995. godine u vojnoj akciji Hrvatske Vojske kojoj uskoro slavimo 20 godina od veličanstvene pobjede: „Oluji“.
I Karlovac čeka kolovoz ove godine kada će se stanovnici ovog ponosnog grada prisjetiti svoje novije i starije povijesti nikada osvojene i pokorene „hrvatske biserne ljepotice na četiri rijeke“.
Sretan ti rođendan, Karlovac grade!
Tekst se nastavlja ispod oglasa
