Na današnji dan, 14. travnja katolički Poljaci obilježavaju i sjećaju se pokrštavanja svog naroda koje je počelo prihvaćanjem kršćanske vjere od strane poljskog kneza Mješka Prvog. Sin kneza Mješka Prvog bio je prvi poljski kralj Boleslav Prvi Hrabri iz dinastije Pjastova.
Krštenje Poljske je naziv za događaj koji se zbio 14. travnja 966. kada se je poganski poljski knez Prvi krstio i time službeno počeo proces pokrštavanja svojih sunarodnjaka. Mjesto gdje se taj događaj zbio nije poznat, odnosno predstavlja predmet spora i špekulacija među povjesničarima koji najčešće spominju današnji Poznanj ili Gniezno.
Iako je proces potpunog pokrštavanja Poljaka potrajao, ovaj je događaj imao veliki politički značaj, s obzirom da su Mješku kao kršćanskom vladaru legitimitet priznali Sveto Rimsko Carstvo time je njegova država postala dio kršćanskog, odnosno zapadnog svijeta. Zbog toga se taj događaj često tradicionalno tumači kao nastanak poljske države.
Poljska je do današnjih dana ostala stožerna kršćanska (katolička) zemlja Europe u kojoj preko 50 posto stanovništva pohađa nedjeljnu liturgiju. U Europi koja duhovno umire pred našim očima, Poljska sjaji kao zvijezda na tamnom nebu. Ona je ujedno i domovina svetaca koji su na neponovljiv obilježili ovo moderno doba i posljednjih sto godina kršćanstva: svete Faustine Kowalske koja je proširila štovanje Božanskog milosrđa na cijeli svijet, mučenika nacističkoh logora i marijanskog obnovitelja svetog Maksimilijana Kolbea i svetog pape reformatora Ivana Pavla Drugog.
Danas je to država-svjetionik koja brani život nerođene djece pred navalom barbarizma i nepoštovanja ljudskog života u utrobi majke.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
