Remek-djelo Marka Twaina “Pustolovine Huckleberryja Finna” izbrisano je iz mnogih školskih programa u SAD-u zbog bojazni da će jezik iz 19. stoljeća koji se koristi u knjizi, a koji se danas smatra neprikladnim, uznemiriti pojedine učenike.
Na današnji dan 1910. godine preminuo je Mark Twain, američki pisac i humorist pravim imenom Samuel Langhorne Clemens.
Djelo Pustolovine Huckleberryja Finna prvi puta izdano je 1884. godine, a slavni Ernest Hemingway smatrao ga je “osnovom cjelokupne američke spisateljske literature”. Hemingway je o toj knjizi rekao: “Ništa nije bilo prije, a od tada ništa nije bilo tako dobro”.
U srcu je romana put odbjeglog roba Jima rijekom Mississippi na splavi u Ohio, odnosno u slobodu. Jim bježi jer ga je vlasnik odlučio prodati i tako razdvojiti od supruge i djece, a dječak Huck pri tome mu pomaže. Roman je posebno zanimljiv jer je ispripovijedan osebujnim dječačkim glasom te je, kao takav, prepun šarolikih opisa ljudi, mjesta i događaja, što ga čini i značajnim jer donosi detaljnu sliku tadašnjegaameričkog društva. Satirizirajući južnjačko društvo tijekom predraća, Twain u Pustolovinama Huckleberryja Finna često s prijezirom gleda na neke tadašnje stavove, posebno na rasizam. Dok je Jim jak, hrabar, velikodušan i mudar, mnogi su bijelci prikazani kao nasilni, glupi ili jednostavno sebični, a svi susreti s njima u Hucku pobude pitanje licemjernosti i nepravednosti društva u cjelini.
Premda knjiga u osnovi izražava kritiku robovlasništva i američkog Juga, sada je maknuta iz mnogih školskih kurikuluma u SAD-u zbog ‘političke nekorektnosti’, tj, jezika koji navodno nije prilagođen potrebama 21. stoljeća. ‘Jezične puritance’ su osobito zasmetale riječi koje Twain koristi u svom remek-djelu, a u kontekstu svog vremena, kao što su “nigger” i “indijanac”.
Slično prolaze i neka druga remek-djela američke književnosti. Novele Harpera Leeja i Marka Twaina izbrisane su iz mnogih školskih programa (Minnesota, Philadelphia, California…) upravo zbog bojazni da će korištenje rasnih uvreda u ovim djelima uznemiriti učenike. Prošle godine je tako, primjera radi, školski okrug Duluth u Minnesoti rekao je da je iz svog kurikuluma uklonio jedne od najčitanijih djela američke književnosti Leejev “Ubiti pticu rugalicu” i Twainove “Pustolovine Huckleberry Finna”.
U ‘Pustolovinama Huckleberryja Finna’ i drugim američkim klasicima mnogi teoretičari književnosti do sada su pronalazili problematiziranje odnosa bjelačke i crnačke kulture u Americi, ali neumrlo djelo velikog Marka Twaina očito ni dan danas ne prestaje bosti oči “politički korektnih” cenzora svojim svjedočanstvom o neugodnom razdoblju američke povijesti.
Mnogi Amerikanci su zabrinuti i pitaju se: što zapravo slijedi sutra? Koje su knjige slijedeće na redu za zabranu? Donosi li zaista nešto dobroga zabranjivanje knjiga i podsjeća li to na neka prošla vremena?
Tekst se nastavlja ispod oglasa
