22. lipnja 1874. Načertanije – što je četnička “biblija” s komentarom?

Foto: www.superknjizara.hr

U tom se programu iz 1844. prvi put ističe kako Srbija ima povijesno pravo obnoviti se u granicama Dušanova carstva, pa čak ga proširiti na susjedne zemlje koje nisu bile u njegovu sastavu, ali u kojima Srbi čine značajni udio u ukupnome broju stanovništva.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Načertanije su osnova i baza iz koje su izvedeni svi kasniji velikosrpski projekti u 19, 20 i 21. stoljeću do današnjeg dana, uključivo i genocid koji je proveden nad hrvatskim stanovništvom u područjima koje je Garašanin zacrtao kao dio Srbije.

Načertanije su politički program vanjske politike Srbije koji je na poticaj kneza A. J. Czartoryskoga, vođe poljske emigracije u Parizu, i njegova agenta u Srbiji F. Zacha, sastavio 1844. Ilija Garašanin.

Ilija Garašanin kao važna osoba političke Srbije (ministar i premijer), a koji je napisao Načertanije,  umro je na današnji dan 1874. godine u Beogradu, koji je već bio oslobođen od Turaka, dok je rođen u središnjoj Srbiji u selu Garaši 1812. godine. Kao pristaša ustavobranitelja emigrirao je 1840., a 1841. vratio se u zemlju i sudjelovao u rušenju kneza Mihajla Obrenovića i u dovođenju na prijestolje Aleksandra Karađorđevića. Bio je ministar unutarnjih poslova 1843–52., 1858., predsjednik vlade 1852–53., 1861–67.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Načertanije su inicijalno napisane za zemlje koje je Garašnin smatrao srpskim, a bile su dio turskog imeprija (ponajprije na Bosnu i Hercegovinu, koje su tretirane kao srpske zemlje, Crnu Goru i sjevernu Albaniju) i tako programu dao velikosrpsku nacionalnu koncepciju. Za realizaciju programa Garašanin je predvidio organiziranje tajne obavještajne službe i razgranat sustav propagande.

Kasniji velikosrpski koncepti, kao Homogena Srbija Stevana Moljevića, pa i Memorandum Srpske Akademija nauka i umjetnosti iz 1986., uključuju u Garašaninov projekt i velike dijelove Hrvatske, osobitim s naglaskom srbijanskog prava izlasna na Jadransko more, premda su na obali Jadrana su živjeli iskuljučivo Hrvati i nije postojalo doslovno niti jedno srpsko naselje. Koncepti Velike Srbije uključivali su i Srijem, Bačku, Banat, Baranju, dio Erdelja, velike dijelove Bugarske, Makedoniju, sjevernu Grčku…

U Načertanijama stoji doslovno sljedeće:

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Srpska država, koja je već srećno počela, no koja će se rasprostirati i ojačati, mora imati svoj osnov i temelj tvrdi u carstvu srpskom 13-oga i 14-oga stoljetija i u bogatoj i slavnoj srpskoj istoriji. Po istoriji ovoj zna se da su srpski carevi počelibili grčkom carstvu mah otimati i skoro bi mu konac učinili te bi tako namesto propadašeg istočno-rimskog carstva srpsko-slavensko carstvo postavili i ovo naknadili. Car Dušan silni primio je već grb carstva grčkog…naša dakle sadašnjost neće biti bez sajuza sa prošlošću nego će ova sačinjavati jedno zaviseće, sastavno i ustrojevno celo i zato srpstvo, njegova narodnost i njegov državni život stoji pod zaštitom svetog prava istoričeskog…“

Garšanin je posebno isticao da se Srbi neće zadovoljiti tekovinama prvog i drugog srpskog ustanka i da će tražiti da uspostave hegemoniju na zacrtanim “srpskim prostorima”.

Ministar i predsjednik Vlade Srbije Garašanin, kao i njegovi sljedbenici, isticali su i konkretno djelovali u provedbi Načertanija sve moguće metode: poticanje ratova, propagande, laži, utjecaj Srpske pravoslavne crkve (Pećke patrijaršije), vojnu silu, etnička čišćenja, istrebljenja stanovništva, vrbovanje, podmetanja, atentate i svaku moguću vrstu nasilja u provedbi ideja Srbije obnovljene u granicama Dušanovog carstva i šire.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zaključimo: Načertanije nisu ništa drugo nego politički oblikovan tekst te davno osmišljene strategije, koja je temelj svekolike srpske politike do današnjih dana. Vidimo da je u današnjoj Srbiji četnički pokret legaliziran. Četništvo nije ništa drugo nego realizacija ciljeva „Načertanija“ fizičkom, vojnom silom i etničkim nasiljen nad ne-Srbima.

 

Načertanije – četnička “biblija” s komentarom:

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Photo: superknjizara.hr

Obratite pažnju na patogenost i morbidnost četničkog pokreta i kroz njihove osnovne znakove – crnu zastava s mrtvačkom glavom ispod koje su prekrižene kosti i natpis “Sloboda ili smrt”.

Ta smrt iz natpisa nije se ticala samo vojničke bitke četnika s neprijateljima, već je predviđena za sve one koji su na putu ostvarenja četničkih ciljeva, a uključuje i ubijanje žena, djeca, staraca, palež, silovanja, logore za ne-sprske narode u zamišljenoj Srbiji na liniji Virovitica-Karlovac -Karolobag. Osim na zastavi četnici su nosili ovo morbidno znakovlje na kragni i koricama noža, naravno. To je čak potvrđeno službeno ukazom u Jugoslaviji 24. travnja 1940. kada su četnici postali službeni dio vojske Jugoslavije kao elitne diverzantsko-komitske postrojbe za djelovanje u pozadini neprijatelja(važno). Dakle godinu dana prije početka rata i odmag nakon uspostavljanja Banovine Hrvatske (važno) i prije uspostavljaja NDH (važno). Pod tim znakovljem četnici su počinili brojne masovne zločine i ubijanja desetina tisuća ljudi na teritoriju NDH, s elementima genocida (poput Srebrenice) već 1941. godine na teritoriju istočne Hercegovine na potezu od Neretva-Popova Polja-Nevesinje-Sutjeska, cijelog Podrinja uz granicu sa Srbijom od Foče pa uzvodno do Zvronika kao mostobran za prebacivanje snaga iz Srbije u NDH i velikog četverokuta Srb-Drvar-Grahovo-Petrovac već u srpnju i kolovozu 1941. godine čiji su se pokolji morbidno u Hrvatskoj i BiH slavili kao Dan antifašističkog ustanka.

Photo: wikimmedia.commons.org

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.