Dva velika rata potpuno su razorila Europu 20. stoljeća i donijela strašne posljedice na naš kontinent. Osim desetina milijuna mrtvih u oba rata, rane koje su donijela ratna razaranja, raspadi višestoljetnih država, kreiranja novih umjetnih državnih tvorevina (poput Jugoslavije ili SSSR-a), apokaliptičnih ideologija komunizma i nacionalsocijalizma, holokausta i dr. ostale su do današnih dana.
U drugoj bitci (od ukupnih tri sa 250 000 poginulih) za belgijski grad Ypres 22. travnja 1915. njemačka vojska upotrijebila je prvi puta bojne otrove, a među više otrovnih spojeva dominirao je klor. U tom napadu bojnim otrovima umrlo je 5000 vojnika sila Antante, a preko 15 000 ozlijeđeno.
Do kraja rata nastavilo se ratovanje ovim podlim i smrtonosnim oružjem, a najveću efikasnost imao je iperit na bazi sumpora koji je napadao i kožu.
Svi bojni otrovi uporabljeni tijekom Prvog svjetskog rata spadaju u grupu smrtonosnih bojnih otrova, a predstavljaju vrlo nehumano i podlo oružje u modernom ratovanju.
Spasonosna konvencija!
Svečano potpisivanje Konvencije o zabrani razvijanja, proizvodnje, gomilanja i korištenja kemijskog oružja i o njegovu uništenju započelo je 13. siječnja 1993. godine u Parizu. Od 13. do 15. siječnja potpisalo ju je 130 država, među njima i Republika Hrvatska. Stupila je na snagu 29. travnja 1997., a do 14. listopada 2013. potpisalo ju je 190 država.
