30. siječnja 1706. Split – što je ‘Paštrićeva knjižnica’ i zašto ima povijesnu važnost?

Foto: snimka zaslona

Nebrojene zasluge Katoličke Crkve u hrvatskoj i europskoj uljudbi potvrđuje i spomen na današnji vrlo važan događaj hrvatske povijesti – otvorenje prva javne knjižnice.  Prvu knjižnicu u Hrvatskoj, u Splitu, otvorio je svećenik i dobrotvor Ivan Paštrić na današnji dan 1706. godine, a nešto kasnije je isto učinio još jedan zaslužni svećenik i prosvjetitelj, Baltazar Krčelić, u Zagrebu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na današnji dan 30. siječnja 1706. otvorena je u Splitu javna knjižnica u Hrvatskoj poznatija pod imenom „Paštrićeva knjižnica“ po svom darovatelju, svećeniku i profesoru Ivanu Paštriću.

Split posjeduje i najstariju hrvatsku rukopisnu knjigu iz VII. st. – Splitski evanđelistar.

Slično djelo otvaranja knjižnice učinio je nešto kasnije i u Zagrebu katolički svećenik i prosvjetitelj Baltazar Krčelić. Time su hrvatski ljudi dobili mogućnost pristupa bogatoj pisanoj baštini.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Preko 300 godina grad Split posjeduje javnu knjižnicu čime je uključen u bogatu bibliotekarsku povijest zapadnoeuropske kulture. Darovatelj zbirke i osnivač knjižnice, svećenik i profesor Ivan Paštrić rođen je u Splitu, a bio je vrstan poznavatelj latinskog, grčkog, hebrejskog i sirijskog jezika. U Rimu i Veneciji bavio se pisanjem i izdavačkom djelatnošću, kao i lektoriranjem biblijskih jezika. Držao je katedru na Sveučilištu u Rimu, a za nas Hrvate važno je što je i priredio glagoljaška izdanja Brevijara.

U teškim povijesnim vremenima, osobito zbog tursko-mletačkih ratova kao i prisutnosti Turaka na hrvatskom etničkom prostoru, Ivan Paštrić je nakon povratka iz Rima i Venecije prvo otvorio u Splitu sjemenište, a onda i prvu javnu srednju školu s gimnazijom i teološkom i filozofskom naobrazbom, da bi nakon toga otvorio i prvu javnu knjižnicu

Inicijalno jezgra biblioteke imala je 568 knjiga koje je darovao osobno svećenik Paštrić, a prema Paštrićevim riječima „zbirka je bila namijenjena sjemeništu i gradu Splitu“. Na svakoj knjizi Paštrić je napisao svoje ime, a do danas je sačuvano oko četvrtina svezaka.
Splitska biblioteka danas posjeduje preko 50.000 knjiga.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

 

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.