(30/31. srpnja 1991.) Na sjednici Vrhovnog državnog vijeća nije prihvaćen prijedlog zapovjednika ZNG-a (bivšeg ministra obrane) Martina Špegelja o sveobuhvatnom napadu na vojarne JNA i preotimanju oružja; njegov plan ocijenjen je “nerealnim i opasnim”. (Centar Domovinskog rata)
General Martin Špegelj zagovarao je u ljeto 1991. opći napad na vojarne JNA, što je predsjednik Tuđman odbio. Na sjednici VONS-a (Vijeća obrane i nacionalne sigurnosti) za taj plan su glasovali samo Špegelj i Stjepan Mesić, a svi ostali su bili protiv. Admiral Davor Domazet Lošo kasnije je ustvrdio da je taj plan bio zamka za Hrvatsku, piše vecernji.hr
Davor Domazet Lošo u svojoj knizi “Hrvatska i veliko ratište” prikazuje vjeru grupe povjesničara da je ova prilika bila samo razrađena urota da se Hrvatska uvuče u rat. Kasnije će Veljko Kadijević, tadašnji glavni sekretar SSNO-a, potvrditi te sumnje i jasno reći da je plan JNA bio isprovocirati hrvatsku stranu da prva započne sukob, što bi onda, pred lokalnim stanovništvom, a i svijetom, opravdalo opći napad JNA na Hrvatsku i svrgavanje legalno izabrane hrvatske vlasti.
O tome admiral Domazet kaže:
“ Špegelj je predlagao nešto što bi željeli i predložili u to vrijeme i sami vodeći srpski generali, Kadijević ili admiral Mamula, koji su jasno i glasno rekli da je njima trebao tada legitimitet za napad na Hrvatsku. A to što je Špegelj predlagao, napad na vojarne, to je bila zamka za Hrvatsku koja je išla na ruku Srbima. U strateškom smislu, da je Tuđman tada poslušao Špegelja, danas ne bismo imali nikakvu Hrvatsku.”
Tekst se nastavlja ispod oglasa
