Niz omiljenih marijanskih blagdana kolovoza i rujna danas nastavljamo Malom Gospom, spomendanom rođenja Blažene Djevice Marije, kojeg Crkva slavi barem od VI. stoljeća.
Marijino rođenje naviješteno je u Starom zavjetu i to na samom početku odmah nakon pada u grijeh. Božje obećanje da će Mesija (Sin Božji) roditi se kao čovjek od žene, da će biti začet i boraviti u posvećenoj utrobi ljudske majke dano je na samom početku ljudskog roda.
Tako Marija postaje pravi Božji hram gdje istinski i doslovno prebiva sam Bog!
Nakon pada Adama i Eve u grijeh, Bog im se ukazuje, prekorava ih i tjera iz zemaljskog raja. Bog govori zmiji: “Neprijateljstvo ja zamećem izmedu tebe i žene, izmedu roda tvojeg i roda njezina: on će ti glavu satirati, a ti ćeš mu vrebati petu” (Post 3,15). Drugi vatikanski sabor naučava da je Marija proročki označena u tome obećanju o pobjedi nad zmijom.
Mariju naviješta i prorok Izaija: „Evo, začet će djevica i roditi sina, i nadjenut će mu ime Emanuel!“ (7, 14). Prorok Mihej, govoreći o nevolji i slavi doma Davidova, napominje: „Zato će ih Jahve ostaviti, dok ne rodi ona koja ima roditi“ (5, 2). Drugi vatikanski sabor uči: „S Marijom, uzvišenom kćeri sionskom, poslije dugog čekanja obećanja, ispunjaju se vremena i ustanovljuje se nova Ekonomija, kad je Sin Božji od nje uzeo ljudsku narav, da otajstvima svoga tijela oslobodi čovjeka od grijeha.“
Marija je Božje remek-djelo, naviješteno unaprijed tolikim slikama, simbolima i poredbama. Svoje bogoslužje na današnji dan Crkva je ovako sažela u popričesnoj molitvi: „Klicala, Gospodine tvoja Crkva, okrijepljena otajstvima i obradovana Rođenjem blažene Marije Djevice, koja svemu svijetu bijaše nada i zora spasenja!“
