Na današnji dan 9. listopada 1075. za hrvatskog kralja okrunjen je u Solinu Dmitar Zvonimir. Hrvati su imali „pomične“ krunidbene kraljevske gradove Nin, Biograd i Solin, a upravo je slavni hrvatski kralj Zvonimir proglasio Knin STOLNIM hrvatskim kraljevskim gradom. Tim činom grad Knin dobio je jedinstveno mjesto u hrvatskoj povijesti – stolna kraljevska prijestolnica Hrvata.
Doba hrvatskih knezova i osobito kraljeva povijesno je vrijeme nastanka hrvatske državnosti u vrijeme kada je tu privilegiju imao malo naroda Europe.
Novi kralj Dmitar Zvonimir obećao je Svetoj Stolici, da će: pomagati vjersku obnovu i braniti Crkvu, da će papi davati godišnji dar u novcu, da će paziti da se Crkvi daju prvine i desetine, da će sprječavati prodaju ljudi, štititi siromahe, udovice i siročad.
Krune hrvatskih kraljeva
Ujedno je Dmitar Zvonimir ustupio papi samostan svetoga Grgura u Vrani kao hospicij za njegove poslanike. U tom samostanu, po prijepisu prisege Dmitra Zvonimira, nalazile su se dvije zlatne krune s draguljima. Pretpostavka je da su to krune kralja Tomislava i Stjepana Držislava.
Za krunu kralja Tomislava ne zna se odakle je. No za krunu Stjepana Držislava se zna da je došla iz Bizanta kao priznanje Bizanta Stjepanu Držislavu kao vladaru.
Dmitar Zvonimir je okrunjen trećom krunom koja je donešena iz Rima. Te krune su izgubljene u mračnom periodu okupacije od stane Turaka i Venecije (područje Vrane su držali i Turci i Mlečani). No nije isključena mogućnost da je jedna od tih kruna završila u Napulju poslije krunjenja Ladislava Anžuvinca, sina Karla Dračkog, 5. kolovoza 1403. godine u Zadru. Povijesno se ne zna kojom se krunom okrunio Ladislav Napuljski.
Zlatno doba kralja Zvonimira
Tako je kralj Zvonimir, kao i neki drugi europski vladari, prihvaćanjem papinske političke doktrine, podržavanjem reformnog pokreta, te pružanjem jamstva crkvenim interesima u Hrvatskoj i obećanjem brige o vjerskom i obiteljskom životu, osigurao politički i obrambeni savez sa Svetom Stolicom, državnopravno priznanje Kraljevine Hrvatske (regnum Dalmatiae et Chroatiae) i njen stabilan međunarodni položaj.
Zvonimir je bio oženjen Jelenom Lijepom, sestrom ugarskog kralja Ladislava. Imao je sina Radovana i kćer Klaudiju udatu za plemenitaša iz plemena Lapčana, Hrvati su poslije Zvonimirove smrti na prijestolje doveli Stjepana II., sinovca kralja Krešimira IV.
Hrvatski narod stoljećima je pamtio razdoblje mira i blagostanja koji su vladali u doba kralja Zvonimira. To se spominjalo i na Cetingradskom saboru 500 godina kasnije, ali čak i stoljećima poslije. Tek u novije doba građanskim revolucijama, a osobito stvaranjem prve i druge Jugoslavije pokušalo se hrvatskom narodu oduzeti povijesno pamćenje na hrvatske kraljeve i „zlatno doba hrvatskog kraljevstva“. To pamćenje se stoljećima čuvalo u narodu, a srećom danas opet Hrvati postaju svjesni svoje bogate i slavne povijesti kojoj osobit pečat daje „dobri kralj Zvonimir“.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
