Akademik Davorin Rudolf govori za Narod.hr povodom stote obljetnice rođenja prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana.
Povodom stote obljetnice rođenja dr. Franje Tuđmana Hrvatski institut za povijest, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Matica hrvatska, Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata i Hrvatski državni arhiv organizirali su znanstveni skup pod naslovom “Dr. Franjo Tuđman – život i naslijeđe”. Skup se održao 5. i 6. svibnja 2022. u 9.30 sati u dvorani Jure Petričevića pri Matici hrvatskoj u Zagrebu.
Na skupu je pročitano i izlaganje akademika Rudolfa “Stvaranje države Hrvatske 1991.” kojega u cijelosti možete pročitati ovdje, a mi u nastavku donosimo intervju s akademikom Rudolfom.
> Dr. sc. Pletikosić i dr. sc. Radoš: Tuđman je ulagao intenzivne napore da dođe do priznanja RH
Tko je akademik Rudolf?
Akademik Davorin Rudolf redoviti je član HAZU, doktor pravnih znanosti i sveučilišni profesor međunarodnog javnog prava u miru. Predsjednik je Znanstvenog vijeća za mir i ljudska prava HAZU. Trajno djeluje u političkom i javnom životu Hrvatske. Godine 1990. bio je postavljen za prvog ministra pomorstva u Vladi Republike Hrvatske, a sredinom 1991. za ministra vanjskih poslova.
Bio je predsjednik Nacionalne komisije za UNESCO. Od 1991. do 1993. predsjedavao jse Državnoj komisiji za granice. Bio je veleposlanik u Italiji, Malti, Cipru i San Marinu, stalni predstavnik RH u UN-ovoj organizaciji FAO (Organizacija za prehranu i poljoprivredu) te guverner UN-a u organizaciji za investicije IFAD.
> Akademik Rudolf: Bio sam jedini Hrvat svjedok dijaloga Tuđmana i američkog tajnika Bakera 1991.
> Akademik Davorin Rudolf za Narod.hr o djelovanju Haškog suda, sporu sa Slovenijom…
Tijekom Domovinskog rata pridonio je suzbijanju, izbjegavanju i prestanku oružanih sukoba i mirnom povlačenju postrojbi Jugoslavenske narodne armije iz gradova i pomorskih baza duž hrvatske obale. Nalazio se u Dubrovniku u vrijeme najžešćih napada, 6. prosinca 1991. te je kao predstavnik hrvatske Vlade sudjelovao u pregovorima i zaključivanju primirja s neprijateljskom stranom idućega dana. O napadima na Dubrovnik, svjedočio je u Haškom sudu u nekoliko navrata.
Narod.hr: Na skupu povodom 100. obljetnice rođenja dr. Franje Tuđmana pročitano je Vaše izlaganje pod naslovom “Stvaranje države Hrvatske 1991.” Kako to da niste osobno sudjelovali u skupu?
Akademik Davorin Rudolf: Na skupu u Zagrebu moj referat je pročitao dr. Ćutura. Ulovio sam – ne znam gdje i kako – covid. I zapao u karantenu. Ostao sam u Splitu, sada se polako izvlačim iz tegoba.
Narod.hr: U procese o kojima govorite i sami ste bili uključeni budući da ste već u prvoj hrvatskoj vladi imenovani ministrom. Najprije ste obnašali dužnost ministra pomorstva, a zatim ste, sredinom 1991., imenovani ministrom vanjskih poslova. Kako su izgledali Vaši prvi susreti s predsjednikom Tuđmanom?
Akademik Davorin Rudolf: S predsjednikom Franjom Tuđmanom sam surađivao gotovo deset godina. Najprije kao ministar pomorstva, pa ministar vanjskih poslova, kao član u ekskluzivnome Visokome državnome vijeću, veleposlanik u Talijanskoj Republici, Cipru, Malti i San Marinu, na kraju kao predsjednik Povjerenstva za državne granice. Prve važne razgovore obavili smo tijekom puta u Sjedinjene Američke Države i njegova susreta s predsjednikom Bushom, krajem rujna 1990. U to vrijeme Hrvatska je bila još uvijek samo članica jugoslavenske federacije. Izložio mi je plan o rješenju jugoslavenske državne krize: umjesto federacije, osnovat će se moderna konfederacija – nešto poput Europske unije – ili savez separatnih neovisnih i suverenih država. Sjećam se, rekao sam: „Gospodine predsjedniče, važno je da Hrvatska bude demokratska. Država bez demokracije jest kasarna.“ Odmah se složio.
> Intervju s akademikom Davorinom Rudolfom: Postoji samo jedan izlaz za Ukrajinu. To bi okončalo rat
> Akademik Rudolf Lavrovu: Spriječite nove Staljingrade i Vukovare! Nemojte se osramotiti!
Narod.hr: Spomenuli ste postojanje dva prijedloga o rješenju jugoslavenske krize koje je predlagala hrvatska strana. Na koji je način prvi prijedlog odbačen?
Akademik Davorin Rudolf: Srbija nije prihvaćala konfederaciju, pa su Hrvatska i Slovenija prve proglasile neovisnost 25. lipnja 1991.
Srbija je željela ostvariti savez s Crnom Gorom i teritorijalno se proširiti na područja Hrvatske i posebice Bosne i Hercegovine.
Narod.hr: Kako nam, ako član prvih nekoliko hrvatskih vlada, možete opisati Tuđmanovo djelovanje na stvaranju hrvatske države?
Akademik Davorin Rudolf: Tuđman je imao državničku strast, bio je uvjeren da će Hrvatska konačno vratiti status suverene države, „ako hoćete još od Kolomana, davne 1102.“! Imao je „jedno oko više“, negoli običan svijet.
Narod.hr: Pojedinci iz Tuđmanova okruženja kažu da je bio žućljiv i oštar u razgovorima, netolerantan te da je inzistirao na članstvu u HDZ-u.
Akademik Davorin Rudolf: Ja sam bio istodobno „dvostruki“ ministar, pomorstva i vanjskih poslova, a nisam bio član HDZ-a.
Narod.hr: Imate li neke primjere kojima nam iz prve ruke možete prikazati Tuđmanovu ličnost?
Akademik Davorin Rudolf: Bio je načitan, temeljito je poznavao unutarnje prilike u Jugoslaviji, posebice nakon Prvoga svjetskog rata, političke ličnosti, hrvatske, ali i srpske, slovenske, makedonske, bugarske. Često smo pričali o Starčeviću, Radiću, Krleži, Josipu Brozu, ali i o njemačkome državniku Adenaueru kojega je posebno uvažavao. U razgovorima o Splićaninu Anti Trumbiću smo se razilazili u ocjenama, a Supilo mu je bio uzor!
Da, bio je i lukav. Jednom sam se našao kod njega na objedu. Meni, Splićaninu i Hajdukovcu, držao je zdravicu. „U Hrvatskoj moramo imati dva velika nogometna kluba: „Hajduka“ i „Croatiju“. Dinamo se u ono doba zvao Croatia. „Gospodine predsjedniče“ – upao sam mu u riječ – „hoćete, molim vas, još jednom ponoviti taj redoslijed!“.
Narod.hr: Imate li još nešto što smatrate bitnim izdvojiti iz svoga izlaganja?
Akademik Davorin Rudolf: Na skupu u Zagrebu izložio sam potanje naš boravak u Washingtonu 1990., razgovor s američkim državnim tajnikom Bakerom u Beogradu četiri dana prije proglašenja noše neovisnosti i o činu proglašenja države Hrvatske 25. lipnja 1991. To su važni, rekao bih povijesni događaji koju su obilježili našu modernu povijest.
*Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
Tekst se nastavlja ispod oglasa
