„Danas slavimo najveći događaj koji se ikada dogodio u povijesti čovječanstva – nadpovijesnu činjenicu da je Isus Krist, treći dan poslije svoje smrti na križu, pobijedio smrt i da on, ‘živ živcat opet vlada’ (Uskrsna posljednica). K tome slavimo i našu nadu i našu budućnost koju nam je sam uskrsnuli Gospodin obećao, tj. da ćemo i mi s njime uskrsnuti, da ni naš život na zemlji nije konačan, da sa smrću ni nama neće život prestati, već da nas on čeka i da i nama želi darovati uskrsnuće. Zahvalni na tom, za ljudsko shvaćanje neviđenom i neočekivanom, daru novog života slavimo danas raspjevane duše i radosna srca“, rekao je na početku svoje homilije sisački biskup Vlado Košić predvodeći svečano misno slavlje na svetkovinu Kristova uskrsnuća, 27. ožujka , u katedrali Uzvišenja svetog Križa u Sisku. U koncelebraciji bili su kancelar mons. Marko Cvitkušić, katedralni župnik preč. Marko Karača i katedralni vikar vlč. Mario Šagolj, a služio je đakon Robert Jakica.
U nastavku osvrnuvši se na aktualni trenutak biskup je istaknuo kako se veličina Uskrsa pokazuje u kontrastu strašne stvarnosti grijeha i smrti.
„U svijetu je tolika tama i ogromno zlo da se Uskrs doista izdiže na drugoj strani kao svjetlo i jedino moguće dobro, budući da mi vjerujemo da Bog pobjeđuje, a ne zlo niti đavao. Taj ponor mogao je premostiti zaista samo Bog. Strahota grijeha i smrti na prvi pogled u ljudskom se životu ne vidi, ali uvijek je prisutno i zlo, kad susrećemo dobro. Kada se dijete rodi, svi se raduju, a ne razmišljaju kako će i taj čovjek, kad odraste imati mnogo muka, borbi koje će ga lomiti, ljude koji ga neće razumjeti, bolesti koje neće moći pobijediti, i na kraju samu smrt”, rekao je dodavši”Kada promatramo ljepotu proljeća i slušamo pjev ptica, divimo se raskošnom cvijeću, ljepoti boja, sjaju sunca, silini vjetra i mora, zelenilu šuma i veličini planina, ne razmišljamo o zagađenosti okoliša, o klimatskim promjenama, o poplavama, tsunamijima, potresima, o topljenju ledenjaka i o razornim tornadima i drugim elementarnim nesrećama”.
“Kada svladavamo kilometre i uživamo u brzini vožnje bilo automobilom, bilo vlakom ili zrakoplovom, ne razmišljamo o prometnim nesrećama, o katastrofalnim padovima aviona, o mogućnostima pogibije koje se događaju tolikim ljudima. Kada živimo u miru, ne razmišljamo koliko je težak život u ratu, ali mi koji smo ga doživjeli znamo kako je tjeskobno živjeti pod uzbunama i prijetnji terorističkih napada, kao sada nedavno u Bruxellesu, kako je strašno biti izbjeglica i ostati bez ikoga i ičega svoga, kao što smo bili mi, a sada su toliki milijuni migranata koji kucaju na vrata Europe. Kada smo zdravi, ne mislimo o bolesnicima u tolikim bolnicama, o teškim i neizlječivim bolestima s kojima se bore tisuće i tisuće ljudi i kako to teško djeluje na čitave obitelji, kada gledaju vlastito propadanje ili nestanak svojih najmilijih”, pojasnio je Košić.
“Premda živimo u demokraciji i poštivanju ljudskih prava i sloboda za svakoga, dobro se sjećamo se terora i progona koji smo proživljavali mi a sada proživljavaju ili su proživjeli pojedinci i čitavi narodi u diktaturi, u političkim zatvorima, u ubojstvima bez suđenja, u zatiranju čovjekovog dostojanstva”, rekao je te dodao: “Kada je državni režim pravedan i u njemu sudjeluju moralni i dobri političari koji se ne bore za vlastiti interes nego samo za interes naroda, mi dobro znamo i sjećamo se onih koji su korupcijom oštetili čitave narode, koji su zatvaranjem očiju pred lažima i podupiranjem neistina, uništavali i uništavaju narod sijući im u duše gorčinu i osjećaje nevrijednosti, samo da bi i najhrabriji odustali od borbe za pravicu”.
“Ako imamo posao, mi znamo i suosjećamo s onima koji su ostali bez posla i nade za svoje obitelji pa i bez dostojanstva i budućnosti. Kada slušamo, čitamo i gledamo medije, pitamo se i često ne možemo razumjeti kako to da ima i takvih medija i novinara koji prodaju maglu i ljudima peru mozak vjerujući da će im ponavljanjem svojih konstrukcija ljudi povjerovati, bez obzira što su to zavođenja za tuđe računa i interese. Svi su ovi događaji i stanja u kojima se nalazimo ili se možemo naći razlog da i na naša srca pokuca napast koja se zove sumnja, da i u nama zavlada strah, da se u našoj duši ugnijezdi nemir, nesigurnost i tjeskoba, da zaključimo kako živimo u nesigurnom svijetu, u kojem istina nije na prvom mjestu, gdje dobro ne caruje, a život pa i onih najpravednijih propada i na kraju zauvijek nestaje“, upozorio je biskup.
Biskup je poručio i kako nas Uskrs ispunja optimizmom, te kako to nije optimizam bez pokrića.
„Naša nada temelji se na Kristu, za kojeg se činilo da je na križu pobijeđen, ali koji je uskrsnuo slavno od mrtvih i pobijedio. To je razlog naše nade da i mi možemo sve, samo ako smo s Kristom Gospodinom. Baš sve. Zato se ne smijemo žaliti na loše prilike i jadikovati kako sve propada. Dakako, ne smijemo zatvarati oči pred istinom, pa bila ona i ne znam kako teška i strašna, ali mi vjernici uvijek znamo da se to stanje s Isusom može promijeniti, da on može dati tome novi početak”, ocijenio je te dodao: “Obrat koji se dogodio kada je on uskrsnuo i nama daje nadu da ništa nije nemoguće promijeniti. Ni teško gospodarsko stanje, ni lošu demografsku slika našega naroda, ni klonulost i malodušnost koje zahvaća već tolike koji nemaju posla, koji su suočeni s nemoći da nešto učine za svoje najmilije. Ništa nas ne smije i ne može obeshrabriti, jer nasuprot tolikim problemima stoji Krist uskrsnuli kome mi vjerujemo. On nas neće ostaviti, on će – ako ga zamolimo – sve okrenuti na dobro! On će nama dati snage da i mi snagom uskrsnuća mijenjamo svijet, poboljšamo naše odnose i unaprijedimo naše društvo. Ispunimo tom nadom naša srca da bismo mogli širiti ozračje dobre nade za sve nas, za naše obitelji, za naš narod i našu domovinu“, zaključio je biskup.
Na kraju je biskupu Košiću i svim okupljenim vjernicima mir i radost Uskrsa zaželio katedralni župnik preč. Karača, a uz brojne Siščane misnom slavlju nazočila je i gradonačelnica Grada Siska Kristina Ikić Baniček sa zamjenikom Markom Kričkom.
Po završetku misnog slavlja biskup i svećenici susreli su se ispred katedrale s vjernicima u međusobnom čestitanju Uskrsa.
