Na 12. generalnoj kongregaciji Biskupske sinode – jučer, 16. listopada – skupu su se obratili tzv. bratski delegati – odnosno 12 predstavnika različitih nekatoličkih kršćanskih zajednica. Očitovala se konfesionalna raznolikost, kao i razlike u pristupu, ali je zajednički uvid da obitelj treba imati središnje mjesto u crkvenom pastoralu i da je ona temelj društva, piše Vatikanski radio.
Među temama o kojima se govorilo bili su miješani brakovi – u svezi s kojima je istaknuta važnost ekumenizma, – kao i obitelji u krizi, za koje je rečeno da od Crkve očekuju utjehu i prihvaćanje, praćenje, a ne osudu. Crkva stoga vjernicima treba pokazivati ljepotu bračnog zajedništva. Bratski su delegati zatim naglasili da je obitelj „kolijevka Božje ljubavi“. Ona na neki način sliči redovničkoj zajednici u kojoj se žive zavjeti čistoće, siromaštva u poniznosti – utoliko što se u obitelji živi bračna vjernost, dijeljenje dobara i predanje Bogu.
Bilo je riječi i o suvremenim problemima, poput homoseksualnosti, zakona koji pokušavaju redefinirati brak, ratova i selilaštva na Bliskom istoku i siromaštva; drugim riječima, svim čimbenicima koji ugrožavaju instituciju obitelji koju, zbog toga, imamo štititi i o njoj se skrbiti. Istaknuta je bila i tema posvajanje djece, kao i važnosti Svetoga pisma i zajedničke molitve. Na koncu su bratski delegati kazali da cijene rad Sinode i još su jednom izrazili želju za zajedničkim ekumenskim hodom zato što je – kako su ustvrdili – puno veće ono što nas ujedinjuje od onoga što nas dijeli.
Skupu su se također obratili uditori – odnosno drugi sudionici bez prava glasa – među kojima je mnogo bračnih parova i žena. Govorili su o ljepoti obiteljskog života koji polazi od ljubavi, ali su svjesni i mnoštva suvremenih izazova. Istaknuli su potrebu prikladne ženidbene pripreme, sposobnosti vidjeti „sjeme nade“ i u obiteljima koje su u krizi te potrebu pažnje prema žrtvama zlostavljanja, kako bi ih se slušalo i do kraja razumjela njihova patnja.
Izražena je potreba skrbi za starije osobe, koje pogađa kultura odbacivanja, upozoreno je na ideološku revoluciju putem rodne teorije, koja nastoji redefinirati obitelj i ljudsku narav. Isto se može reći i za kulturu smrti, koja dopušta pobačaj, iznajmljivanje maternice, zamrzavanje embrija i umjetnu oplodnju. Izražena je zabrinutost zbog lakoće odricanja od kršćanskog identiteta u nekim mješovitim brakovima između muslimana i kršćanki.
Istaknuta je bila i tema žene: izlagači su podsjetili na patnju zbog obiteljskog nasilja, ali su ukazali i na ljepotu duha požrtvovnosti za obitelj, zajedno sa sposobnošću žena da daruju život i prenose vjeru. Zbog toga – rekli su uditori – Crkva treba više slušati glas žena, s nadom da će one moći steći značajniju ulogu u životu Crkve.
