Eshilovu trilogiju Orestija dramski će ansambl 64. Splitskog ljeta premijerno izvesti na ambijentalnoj pozornici na Mosoru, pokraj Sitnog Gornjeg u petak 10. kolovoza s početkom u 20 sati.
Predstavu režira nagrađivani makedonski redatelj Dejan Projkovski a kao protagonisti nastupit će Ksenija Prohaska kao Klitemnestra, Siniša Popović u ulozi Agamemnona, Goran Marković kao Egist, Marjan Nejašmić Banić kao Korovođa, Mijo Jurišić u ulozi Oresta, Petra Kovačić Pavlina bit će Elektra, a Anastasija Jankovska tumačit će ulogu Kasandre. Predstava se igra u prijevodu Bratoljuba Klaića, dramaturšku je obradu izvršio Jasen Boko, scenografiju potpisuje Valentin Svetozarev, kostime je osmislio Mladen Radovniković, a originalnu glazbu eminentni makedonski glazbenik Goran Trajkovski.
Reprizne izvedbe na programu su 11, 12. i 13. kolovoza, sve s početkom u 20 sati.
Eshilova Orestija, nazvana po Orestu, Klitemestrinom i Agamemnonovu sinu, trilogija je koja prati posljednji ciklus u nizu krvnih osveta unutar obitelji Atrida. Dijelove trilogije čine tragedije Agamemnom, Žrtva na grobu i Eumenide. Nakon povratka kući mikenskog kralja Agamemnona, heroja pobjedničkog Trojanskog rata, njegova žena Klitemnestra ubija ga da bi osvetila njihovu kćer Ifigeniju, koju je Agamemnon žrtvovao prije odlaska u rat, kao i radi štete koju je rat nanio mikenskoj zajednici. U drugom dijelu Orest ubojstvom majke Klitemnestre osvećuje oca, nakon čega u završnom dijelu trilogije stupa pred atensku porotu koja mu sudi zbog tog ubojstva.
Eshilova Orestija, napisana i praizvedena 458. prije nove ere, stoji u temeljima europskog kazališta kao jedina sačuvana antička trilogija. Tragedija osvete koja se provlači kroz pet generacija kuće Atrida istovremeno je drama o uspostavi novog demokratskog i pravosudnog sustava i poziv na razum. Prostor Poljica, nekadašnje Poljičke republike na kojem se igra Orestija, logičan je ambijentalni izbor, kaže dramaturg Jasen Boko. Naime, „i danas snažno sačuvana tradicija odabira poljičkog kneza kao da se izravno vezuje uz Eshilovu dramu, posebno njezin treći dio, i prenosi Eshilov prostor mita u Poljica stvarajući začudan ambijent antičke tragedije.“
Na medijskoj konferenciji održanoj 7. kolovoza prisutni članovi autorskog tima i ansambla složili su se da je riječ o jednoj od najzahtjevnijih predstava kako u umjetničkom tako i u tehničkom smislu. Umjetnički je zadatak bio prihvatiti se djela ugrađenog u temelje europske civilizacije i pokazati što ga čini univerzalnim, realizirati ga u novoj ideji i povezati ga sa sadašnjošću. „Što je demokracija predstavljala u Orestiji, a što predstavlja danas, u svijetu u kojem također imamo bogove, samo ih zovemo drugačijim imenom? Može li se jedan zločin riješiti drugim? Jesu li važniji moralni principi ili pravosudni sustav? To su pitanja koja postavlja predstava“, rekao je redatelj kojemu je ovo prva režija u Splitu dodavši da se tome pridružuje i ključno pitanje što i koliko individualac može učiniti i promijeniti. Da bismo odgovorili na to pitanje, zaključio je, ne moramo krenuti na fizičko putovanje, već zaviriti u dubinu svog srca, a upravo na to želi potaknuti svojom vizijom Orestije.
„Gradeći ulogu Klitemnestre, počela sam iz ženskog razmišljanja. Ona jest kraljica, ali je žena koja je shvatila da je njezin kralj ne voli, a ona to ne oprašta“, obrazložila je nacionalna dramska prvakinja Ksenija Prohaska, a njezino je objašnjenje zanimljivo i imamo li na umu vrijeme u kojem je Eshilova trilogija nastala: riječima dramaturga Jasena Boke, vrijeme je to kad je matrijarhat zamijenjen patrijarhatom, a rodovsko društvo demokracijom.
Tehničku zahtjevnost predstave potkrijepio je Pave Gruica, predsjednik Kulturno umjetničke udruge Sv. Kliment iz Sitnog Gornjeg, koji je u realizaciji predstave imao nezanemarivu ulogu: splitskom HNK-u ukazao je na prostor za izvedbu te pružao podršku tijekom svih sedamdeset dana rada. „Više od 300 tona materijala dovezeno je na prostor po Mosorom kako bi ga se učinilo adekvatnim za uprizorenje Orestije. U predstavu je uloženo mnogo, no ništa nije bačeno u vjetar. Sve to ostaje lokalnoj zajednici i zato ja to zovem samoodrživom predstavom“, rekao je. Glumačku postavu predstave čine: Ksenija Prohaska, Siniša Popović, Goran Marković, Marjan Nejašmić Banić, Elvis Bošnjak, Zdeslav Čotić, Anastasija Jankovska, Mijo Jurišić, Petra Kovačić Pavlina, Nikša Arčanin, Zorana Kačić Čatipović, Vanda Boban Jurišić , Đana Kuzmanić, Ana Gruica, Danijela Vuković, Luka Čerjan, Davor Pavić, Ivan Baranović i Stipe Radoja.
Autorski tim osim spomenutih redatelja Projkovskog, dramaturga Boke, scenografa Valentina Svetozareva, skladatelja Gorana Trajkoskog, kostimografa Mladena Radovnikovića, čine i Jasna Frankić Brkljačić zadužena za scenski pokret, jezična savjetnica Jagoda Granić te oblikovatelji svjetla i tona Srđan Barbarić i Marko Mandić.
