Redovito 57. plenarno zasjedanje Hrvatske biskupske konferencije započelo je u utorak 9. listopada u Zagrebu pod predsjedanjem predsjednika HBK zadarskog nadbiskupa Želimira Puljića.
Predsjednik HBK najavio je da će jedna od tema susreta biti pohod biskupa „ad limina“ od 11. do 17. studenoga u Rim. Na zasjedanju će se isplanirati susreti u prigodi toga pohoda. Tijekom pohoda „ad limina“ predviđen je susret s papom Franjom i predstavnicima pojedinih dikasterija Svete Stolice. Planirana su i liturgijska slavlja u rimskim bazilikama. Prema riječima nadbiskupa Puljića, izvješća koja su biskupi dostavljali kroz povijest tijekom tih pohoda, predstavljaju danas dragocjeni povijesni izvor za proučavanja povijesti Crkve i pojedinih biskupija, javlja IKA.
Biskupi će saslušati i izvješća o Devetom međunarodnom skupu obitelji održanom 25. i 26. kolovoza u Dublinu u Irskoj pod predsjedanjem pape Franje te o Trećem nacionalnom susretu hrvatskih katoličkih obitelji održanom 15. i 16. rujna u Splitu i Solinu. Predsjednik HBK zahvalio je Splitsko-makarskoj nadbiskupiji i Vijeću HBK za život i obitelj za trud i ljubav koju su uložili u pripravi ovoga susreta, istaknuvši da takvi skupovi pomažu izmijeniti mišljenja, dojmove i prijedloge u vidu poboljšanja obiteljskoga pastorala. Četvrti nacionalni susret katoličkih obitelji održat će se u Ludbregu, stoga je nadbiskup Puljić zahvalio varaždinskom biskupu Josipu Mrzljaku na spremnosti da pripremi taj susret.
Na plenarnom zasjedanju biskupi će razmotriti i suvremena ekumenska pitanja, kao i neka pitanja koja se tiču vjeronauka i kateheze. Saslušat će i izvješća koja su pripremili predsjednici pojedinih komisija, vijeća i odbora HBK. Budući da dogodine pada 40. obljetnica „Branimirove godine”, koju se obilježilo u Ninu 1979. u sklopu velike devetnice 13 stoljeća kršćanstva u Hrvata, s naglaskom da obitelji mole i nedjeljom misu slave, biskupi će razmotriti koliko je ta poruka aktualna i danas. Raspravit će i o mandatima u pojedinim tijelima HBK, kao i delegatima na zasjedanjima drugih biskupskih konferencija sljedeće godine (2019.). Zasjedanje će završiti susretom s tajnikom Svete Stolice za odnose s državama nadbiskupom Paulom Richardom Gallagherom i zajedničkim objedom u četvrtak 11. listopada.
Spominjući događaje od posljednjega plenarnog zasjedanja, nadbiskup Puljić naveo je da su članovi Stalnoga vijeća imali uobičajeni godišnji susret s provincijalkama Hrvatske redovničke konferencije. Godišnji susret članova HBK s provincijalima Hrvatske redovničke konferencije i izvanredno zasjedanje HBK bili su 18. lipnja. Spomenuvši da je prije nekoliko dana proslavljena dvadeseta obljetnica beatifikacije kardinala Alojzija Stepinca koja je bila u našem nacionalnom svetište u Mariji Bistrici, tijekom drugog pastoralnoga pohoda Hrvatskoj pape Ivana Pavla II. 3. listopada 1998. godine, nadbiskup Puljić rekao je da „Obojicu molimo neka prate svojim zagovor i blagoslovom sve stanovnike Lijepe Naše kako bi se u njoj ostvarivalo duhovno i materijalno blagostanje u prijateljstvu, bratstvu i ljubavi“.
Predsjednik HBK spomenuo je da će papa Franjo u nedjelju, 14. listopada proglasiti svetim blaženoga Pavla VI. Govoreći o tome velikom Papi, nadbiskup Puljić citirao je riječi pape Benedikta XVI. koji ga je nazvao „poniznim i hrabrim svjedokom Istine, apostolom mira, promicateljem dijaloga između naroda i kultura“, te naglasio da je „mudrim vodstvom priveo kraju Drugi vatikanski sabor“.
U nastavku donosimo tekst pozdrava presjednika HBK, zadarskog nadbiskupa Želimira Puljića.
Pozdrav Predsjednika Hrvatske biskupske konferencije na 57. plenarnom zasjedanju HBK
1. Pozdrav nazočnim članovima HBK i gostima
Uzoriti gospodine kardinale, preuzvišeni Apostolski nuncije Giuseppe Pinto, gospodo nadbiskupi i biskupi, poštovani Generalni Tajniče i uvaženi gosti sve vas od srca pozdravljam na ovom redovitom 57. plenarnom zasjedanju HBK. Pozdravljam mons. Tomu Vukšića, Vojnog Ordinarija u BiH i potpredsjednika i delegata BK BiH. Pozdravljam vjernoga sudionika na našim zasjedanjima, mons. Ivana Penzeša, biskupa subotičkoga, člana Međunarodne BK sv. Ćirila i Metoda, koji je u srpnju ove godine obilježio zlatni misnički jubilej, koji od srca još jednom čestitamo. Čestitamo i na tituli počasnoga građanina Subotice.
Pozdravljam i nazočne predstavnike medija koji će dati izvješće sa zasjedanja, kao i o zaključcima s ove konferencije o čemu će biti govora u četvrtak 11. listopada u 12.30 sati.
2. Neke točke s ovoga zasjedanja
Od zadnjega plenarnoga zasjedanja koje je bilo od 10. do 12. travnja 2018., članovi Stalnoga vijeća imali su uobičajeni godišnji susret s Provincijalkama Hrvatske Redovničke Konferencije. A godišnji susret članova HBK s provincijalima Hrvatske Redovničke Konferencije bio je 18. lipnja 2018. prije podne. Istoga dana poslije podne biskupi su imali izvanredno zasjedanje HBK.
Jučer smo diljem Hrvatske obilježili i Dan neovisnosti kada je Hrvatski sabor jednoglasno donio Odluku o raskidu državnopravnih veza Republike Hrvatske s ostalim republikama i pokrajinama Jugoslavije. A nekoliko dana prije toga spomenuli smo i dvadesetu godišnjicu beatifikacije kardinala Alojzija Stepinca koja je bila u našem nacionalnom svetište u Mariji Bistrici, tijekom drugog pastoralnoga pohoda Hrvatskoj svetoga Ivana Pavla II., 3. listopada 1998. godine. I dok se još uvijek sjećamo nezaboravnih trenutaka s toga slavlja, upućujemo svoje molitve za naš narod i zemlju našu dragom kardinalu, blaženom Alojziju, koji se „u ljubavi prema narodu i Domovini nije dao ni od koga natkriliti“. Istim žarom obraćamo se i svetom Ivanu Pavlu II. neka nas sada s neba zagovara i pomaže kako je to činio tijekom svoga pontifikata ovdje na zemlji. Obojicu molimo neka prate svojim zagovor i blagoslovom sve stanovnike Lijepe Naše kako bi se u njoj ostvarivalo duhovno i materijalno blagostanje u prijateljstvu, bratstvu i ljubavi.
U slijedeću nedjelju, 14. listopada 2018., papa Franjo proglasit će svetim blaženoga Pavla VI. (30. 06. 1963.- 6. 08. 1978.), pa mi se čini uputnim reći dvije riječi o tom velikom Papi. Benedikt XVI. nazvao ga je „poniznim i hrabrim svjedokom Istine, apostolom mira, promicateljem dijaloga između naroda i kultura“, te naglasio da je „mudrim vodstvom priveo kraju Drugi vatikanski sabor“. Kao vrhunski intelektualac i vizionar bio je osjetljiv na patnje, radosti i nade čovjeka, te duboko proživljavao dileme, teškoće i sukobe u svijetu. Pokazao je osobito strpljenje i razboritost, premda je fizički bio slabašan i boležljiv. Stoga je pokojni biskup Mijo Škvorc napisao da je bio „krhki kormilar Petrove lađe u orkanskim olujama odmetnutoga svijeta“. A papa Franjo u prigodi proglašenja blaženim nazvao ga je „velikim, hrabrim i neumornim apostolom“, pa na koncu uskliknuo: „Hvala ti, naš dragi i ljubljeni Papa, na tvom skromnom i proročkom svjedočenju ljubavi za Krista i za njegovu Crkvu“. Dok se sjećamo blaženoga Pavala VI., Bogu zahvaljujemo za tolike posljednje pape koji su odanom službom „učvršćivali braću u vjeri i služili istini“.
O čemu će se raspravljati na ovom jesenjem zasjedanju?
a. Planiranje susretâ tijekom pohoda „Ad limina“ (11.-17. XI. 2018.)
Budući da slijedećega mjeseca idemo u Rim na uobičajeni „Pohod ad limina“, pokušat ćemo isplanirati susrete u prigodi toga pohoda, tijekom našega boravka u Rimu (11.-17. studenoga 2018.). Izreka „Ad limina apostolorum“, pohod na grobove apostola, koristila se u prvim stoljećima kao običaj dovođenja vjernika na hodočašće u Rim, posebice u prigodi određenih jubileja. Danas se taj izraz koristi samo na „obvezni posjet koji biskupi imaju obaviti svakih pet godina, uz pismeno izvješće o stanju i prilikama u svojim biskupijama. Tu je obvezu uveo Siksto V. konstitucijom „Romanus Pontifex” 1587. godine. Izvješća koja su biskupi dostavljali, predstavljaju danas dragocjeni povijesni izvor za proučavanja povijesti Crkve i pojedinih biskupija. Zakonik Kanonskoga Prava (1983.) tu je odredbu oblikovao u kanonu 400. Tijekom pohoda „Ad limina“ predviđen je susret sa Svetim Otcem i predstavnicima pojedinih dikasterija Svete Stolice. Planirana su i liturgijska slavlja u rimskim bazilikama.
b. Dva nedavno održana obiteljska susreta u Dublinu i u Solinu
Uz ovo planiranje susreta u Rimu saslušat ćemo izvješća o dva obiteljska susreta u kolovozu i u rujnu, u Dublinu i u Solinu. U Dublinu, u Irskoj, Papa Franjo je predsjedao devetom međunarodnom skupu obitelji 25. i 26. kolovoza. A prije mjesec dana, 15. i 16. rujna 2018., pod geslom „Obitelj izvor života i radosti“, održan je Treći nacionalni susret hrvatskih katoličkih obitelji u Splitu i Solinu. Na središnjem slavlju u Solinu okupilo se oko 20.000 vjernika iz svih biskupija Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Europe i svijeta s 22 nazočna biskupa u koncelebraciji.
Nakon prvoga susreta s papom Benediktom XVI. u Zagrebu 2011. godine, održan je drugi susret u Gospinu svetištu na Trsatu. 2015. godine. Na kraju slavlja u Solinu najavio sam četvrti susret u Ludbregu gdje nas je pozvao mons. Josip Mrzljak, pa mu zahvaljujemo na spremnosti da pripremi slijedeći susret obitelji. Zahvalni smo splitskoj nadbiskupiji i Vijeću HBK za život i obitelj za trud i ljubav koju su uložili u pripravi ovoga susreti. Ovakvi skupovi pomažu nam izmijeniti mišljenja, dojmove i prijedloge u vidu poboljšanja obiteljskoga pastorala. Jer, „svjedoci smo da obitelj danas biva sve više ugrožena raznim ideologijama, razornim relativizmom, bešćutnim hedonizmom, opasnim individualizmom i posesivnim egoizmom. Isto tako najčešće se govori o krizi obitelji, o problemima, poteškoćama pa čak i o obitelji kao problemu. Time se brak i obitelj predstavljaju kao nepogodno mjesto za život, koje oduzima sreću i slobodu, a donosi samo nepotrebna svakodnevna i zakonska opterećenja. Brak se vidi kao nešto usputno, privremeno i prolazno…“ A „univerzalno i povijesno iskustvo ljudskoga roda svjedoči da je brak zajedništvo muškarca i žene, a obitelj zajedništvo roditelja i djece. I to se nikada ne smije i ne može promijeniti. Jer, čovjek čezne pripadati svojoj obitelji i imati roditelje i rodoslovlje“ (iz homilije mons. M. Barišića u Solinu 2018.).
To je kršćanska teologija i antropologija o obitelji o čemu su govorili Pape na međunarodnim susretima obitelji, od svetoga Ivana Pavla II. do pape Franje. I neumorno ponavljaju kako takva antropologija ima biti podlogom i temeljem u suvremenom pastoralu. Usprkos brojnim opasnostima i ugrozama kojima su izložene suvremene obitelji, valja nam to naučavati i podržavati, kako u župnim katehezama i pastoralu priprave za brak, tako i na našim župnim, biskupijskim i nacionalnim obiteljskim susretima.
c. Druge teme i pitanja
Na ovom plenarnom zasjedanju razmotrit ćemo i suvremena ekumenska pitanja, kao i neka pitanja koja se tiču vjeronauka i kateheze. Saslušat ćemo kao i obično izvješća koja su pripremili predsjednici pojedinih komisija, vijeća i odbora HBK. Budući da dogodine pada 40. obljetnica „Branimirove godine”, koju se obilježilo u Ninu 1979. u sklopu velike devetnice 13 stoljeća kršćanstva u Hrvata, s naglaskom da obitelji mole i nedjeljom misu slave, vidjet ćemo koliko je ta poruka aktualna i danas.
Raspravit ćemo i o mandatima u pojedinim tijelima HBK, kao i delegatima na zasjedanjima drugih BK tijekom slijedeće godine (2019.). Završit ćemo zasjedanje susretom s mons. Pavlom Richardom Gallagherom i zajedničkim objedom, u četvrtak 11. listopada. Uobičajena konferencija za tisak bit će u četvrtak u 12,30 sati. Napominjem da će toga dana u 17.30 sati mons. Gallagher predvoditi euharistijsko slavlje navečer u đakovačkoj katedrali povodom 10. obljetnice ustanovljenja Đakovačko-Osječke metropolije. Hvala na pozornosti.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
