(FOTO) Marijanski zavjet za Domovinu: Kroz Zagoru uz molitvu na hrvatskome i slovenskome

Foto: Marijanski zavjet za domovinu

U devetom tjednu hodočašća i ponešto izmijenjenoj ruti hodočasnici Marijanskog zavjeta za Domovinu stigli su danas u Primorski Dolac.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Primorski Dolac smješten je u Zagori između sela Perković, Prgomet, Bogdanovići, Trolokve i Prapatnica. Pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji, na samoj je granici između Splitsko-dalmatinske i Šibensko-kninske županije.

Voditelj puta, Tomislav Horvat ističe da je danas dan bio kompletno ispunjen.

“Uz vrijeme, koje je devet hodočasnika, prilično poslužilo, putem su nas dočekivali ljudi nudeći okrjepu. Na ulazu u Primorski Dolac mještanin Neven srdačno nas je dočekao, razveselio i ugostio”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Sutra očekuju novih dvanaest sudionika iz obližnjih mjesta, Trogira, a s obzirom da većina tih hodočasnika radi u popodnevnim satima, na put se kreće u šest ujutro.

“Nakon večernje mise u crkvi, upoznali smo se poviješću kraja, obišli smo mjesno groblje i posjetili staru crkvu”, kaže Horvat.

Arheološki nalazi ukazuju da je Primorski Dolac bio naseljen Hrvatima i prije turske vladavine. Prema predaji naseljavanje Primorskog Doca započelo je u 17. stoljeću, a župske knjige vode se od početka 18. stoljeća.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Željeznička pruga Split-Siverić puštena je u promet 1877. godine. Jedna od baza za gradnju te pruge nalazila se u Primorskom Docu u naselju Bakovići. Ta građevina postoji i danas, a poznata je pod nazivom “Fratrova kuća” jer je u njoj godinama obitavao župnik.

Primorski Dolac najprije se zvao Suhi Dolac ili “Suhi Dol”. Ime Primorski dobio je kada su vodovodne cijevi stigle do Suhog Doca oko 1927. godine. Od 1828. prostor općine nalazi se u sastavu Šibenske biskupije.

U Primorskom Dolcu hodočasnici noće u dvorani, te su vrlo zadovoljni smještajem i prijamom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Turistkinja iz Slovenije već tri dana također hodočasti, tako da se tijekom hoda čuje molitva na slovenskome i hrvatskome. Sutra Slovenka nastavlja put zajedno sa svima ostalima, a pridružila im se slučajno.

Već je bila u Međugorju sa skupinom hodočasnika i u povratku boraveći u Šibeniku raspitivala se kod župnika u katedrali za prenoćište.

Župnik ju je uputio ako želi prenoćiti s hodočasnicima Marijanskog zavjeta za Domovinu.

Susrela se tako gospođa iz Slovenije s hodočasnicima i tijekom razgovora s njima, svidjelo joj se sve što je čula te se odlučila priključiti i ovom hodočašću.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Što je Marijanski zavjet za Domovinu?

Marijanski zavjet je hodočašće koje povezuje marijanska svetišta od istoka do juga Hrvatske. Započelo je u ljeto 2015., kada je od 21. lipnja do 29. kolovoza hodočašće obuhvatilo više od 1500 km od Gunje do Dubrovnika.
Hodočašće je pokrenula katolička mladež zajedno s braniteljima, zajedno okupljeni u Bratovštini Marijanski zavjet za Domovinu.

Cilj je da molitvom i hodom očuvaju temeljne vrijednosti naše Domovine, te da zajedničkim hodom različite generacije upoznaju i promiču moralnu, kulturnu, prirodnu i povijesnu baštinu svoga naroda.

U ovako objedinjenom zavjetnom hodočašću, izriče se zahvalnost i moli za slobodu, dostojanstvo, vjernost, i napredak našega naroda.
Ovogodišnja hodočasnička ruta prema planu polazi iz Osijeka 12. lipnja i nakon skoro 1700 km i 75 dana hoda, završava u Dubrovniku 25. kolovoza 2016. godine.

Dnevno se prelazi dvadesetak kilometara, a sami birate koliko dana želite sudjelovati i gdje se želite priključiti.

Kada hodočašće dolazi u vašu župu ili u blizinu vašeg mjesta, možete provjeriti na službenim stranicama.
Marijanski zavjet za Domovinu

I. tjedan: 12.6.- 18.6.2016.
Ukupno: 150,3 kilometra
Ruta: Osijek-Aljmaš-Vukovar-Vinkovci-Vođinci-Đakovo-Donji Andrijevci-Slavonski Brod

II. tjedan: 19.6.- 25.6. 2016.
Ukupno: 178,1 kilometra
Ruta: Slavonski Brod-Pleternica-Požega-Stražeman-Voćin-Daruvar-Veliki Grđevac-Bjelovar

III. tjedan: 26.6.-2.7. 2016.
Ukupno: 141,7 kilometra
Ruta: Bjelovar-Sveti Ivan Žabno-Križevci-Reka-Ludbreg-Varaždin-Ivanec-Lobor

IV. tjedan: 3.7.-9.7. 2016.
Ukupno: 153,3 kilometra
Ruta: Lobor-Marija Bistrica-Sljeme-Zagreb-Jastrebarsko-Krašid-Karlovac-Generalski Stol

V. tjedan: 10.7.-16.7. 2016.
Ukupno: 160,1 kilometra
Ruta: Generalski Stol-Ogulin-Vrbovsko-Mrkopalj-Hreljin-Rijeka-Drivenik-Novi Vinodolski

VI. tjedan: 17.7.-23.7. 2016.
Ukupno: 172,8 kilometra
Ruta: Novi Vinodolski-Krivi Put-Sveti Juraj-Krasno Polje-Donji Kosinj-Gospić-Podlapača-Udbina

VII. tjedan: 24.7.-30.7. 2016.
Ukupno: 145,4 kilometra
Ruta: Udbina-Sveti Rok-Tulove Grede-Jasenice-Visočane-Nin-Zadar-Škabrnja

VIII. tjedan: 31.7.-6.8. 2016.
Ukupno: 142,2 kilometra
Ruta: Škabrnja-Benkovac-Rodaljice-Kistanje-Knin-Drniš-Mirlović Zagora-Šibenik

IX. tjedan:7.8.-13.8. 2016.
Ukupno: 123,1 kilometra
Ruta: Šibenik-Vrpolje-Primorski Dolac- Malačka na Kozjaku-Split-Dugopolje-Sinj-Trilj

Promjena u ruti:

8.8.2016. – Umjesto dolaska u Prgomet, dolaze u Primorski Dolac, te se 9.8.2016. ujutro upućuju prema Malački na Kozjaku, umjesto u Solin

10.8.2016. Iz Malačake na Kozjaku ujutro idu prema Splitu!

X. tjedan:14.8.-20.8. 2016.
Ukupno: 166,6 kilometra
Ruta: Trilj-Aržano-Imotski-Posušje-Široki Brijeg-Mostar-Međugorje-Metković

XI. tjedan:21.8.-25.8. 2016.
Ukupno: 102,8 kilometar
Ruta: Metković-Neum-Slano-Orašac-Rožat-Dubrovnik

narod_hr_medijski_pokrovitelj

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.