(FOTO) Stipe Botica naslijedio Stjepana Damjanovića na čelu Matice hrvatske

Foto: fah

Stipe Botica, ugledni kroatist, izabran je za novog predsjednika Matice hrvatske (MH) na Glavnoj skupštini MH održanoj u subotu u Rijeci, u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Botica je bio jedini kandidat za tu funkciju, a naslijedio je Stjepana Damjanovića.

Zahvaljujući se na izboru, Botica je kazao kako bi volio da je bilo više kandidata za predsjedničko mjesto, jer bi to donijelo ‘propulzivniju atmosferu u Maticu’. Ocijenio je da Matica hrvatska u 21. stoljeću djeluje drugačija nego do sad te izrazio nadu da će se na sljedećoj izbornoj skupštini na upravljačka mjesta birati 40-godišnjaci.

Za potpredsjednike su od pet kandidata izabrani Anđelko Akrap, Luka Šeput i Dubravka Oraić Tolić. Na poziciji glavnog tajnika u sljedećem mandatu ostaje Zorislav Lukić, kao i Damir Zorić na poziciji gospodarskog tajnika. Božidar Petrač je izabran za književnog tajnika Matice hrvatske.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Izabrani su i članovi Nadzornog odbora, Suda časti i Glavnog odbora Matice.

Stipe Botica je rođen 1948. godine u Otoku Dalmatinskom. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu je diplomirao, magistrirao i 1986. godine obranio doktorsku disertaciju „Književno djelo Luke Botića (Veze usmene i pisane književnosti hrvatskoga romantizma)”.

Od 1984. godine radi na Katedri za usmenu književnost tog fakulteta, gdje je od 2002. redoviti profesor u trajnome zvanju. Surađivao je s više fakulteta u zemlji i inozemstvu kao gostujući profesor. Na zagrebačkom Filozofskom fakultetu bio je dekan te pročelnik Odjela za kroatistiku. Bio je i voditelj Zagrebačke slavističke škole – Hrvatskog seminara za strane slaviste.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Dobitnik je više nagrada, a među njima i medaljom rada 1984. godine, te nagradom za stručni i znanstveni rad s likom Ruđera Boškovića 1995. godine. Autor je pedesetak znanstvenih i stručnih radova a uredio je i izdao petnaestak knjiga.

Matica hrvatska utemeljena 1842. godine

Matica hrvatska jedna je od najstarijih hrvatskih kulturnih ustanova. U njenim pravilima glasi da je “neovisna, neprofitna i nevladina udruga utemeljena za promicanje hrvatske kulture, a tijekom vremena, zbog svog je rada i neprekidnosti, postala nacionalna ustanova”.
Matica hrvatska utemeljena je 1842. godine sa svrhom promicanja nacionalnog i kulturnog identiteta u područjima umjetničkog, znanstvenog i duhovnog stvaralaštva, gospodarstva i javnoga života te skrbi za društveni razvitak. Jedan je od najvećih i najvažnijih nakladnika knjiga i časopisa u Hrvatskoj. Uz 20-tak redovnih biblioteka značenjem se ističe biblioteka Stoljeća hrvatske književnosti, u kojoj je objavljeno već više od stotinu naslova.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Središnjica MH objavljuje dvotjednik Vijenac, književni list za umjetnost, kulturu i znanost, Hrvatsku reviju, časopis za književnost, umjetnost i kulturu življenja, te književni i znanstveni časopis Kolo.

Osim izdavačke djelatnosti, Matica hrvatska priređuje brojna kulturna i znanstvena događanja: predstavljanje knjiga, znanstvene simpozije, okrugle stolove, rasprave, stručna i znanstvena predavanja te koncerte klasične glazbe. U Središnjici Matice hrvatske održi se više od stotinu manifestacija godišnje, a podjednako su aktivni i Matičini ogranci.

Pri Središnjici djeluje i Galerija Matice hrvatske u kojoj izlažu ponajprije mladi likovni umjetnici. U ciklusu Mladi glazbenici u Matici hrvatskoj nastupaju daroviti i na natjecanjima nagrađivani polaznici glazbenih škola te glazbenih smjerova na sveučilištima u Hrvatskoj. Salon Matice hrvatske priređuje predavanja iz raznih područja znanosti, umjetnosti i kulture općenito, pri čemu predavači gotovo isključivo pripadaju mlađoj ili srednjoj generaciji.

Razni odjeli Matice hrvatske održavaju predavanja, tribine i skupove iz područja svoga djelovanja. Matica hrvatska ogranizator je i Komunikološke škole i Filozofske škole, koje omogućuju perspektivnim studentima aktivno sudjelovanje i usavršavanje u struci.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Stotinjak ogranaka Matice hrvatske objavljuje 20-tak književnih časopisa, među kojima su “Dubrovnik”, “Književna revija”, “Dometi”, “Zadarska smotra”, “Riječi”… Ogranci su zbog bogate kulturne djelatnosti u svojim mjestima nezaobilazni, a ponegdje i jedini nositelji kulturnoga života.

Premijerova čestitka

“Poštovani profesore Botica, u ime hrvatske Vlade i svoje osobno, čestitam Vam na izboru za predsjednika Matice hrvatske, jedne je od najstarijih i najvažnijih hrvatskih kulturnih ustanova, čija je uloga nezamjenjiva u promicanju nacionalnog i kulturnog identiteta naše domovine.

Velika je čast i odgovornost biti na čelu tako ugledne ustanove te Vam stoga želim svako dobro i puno uspjeha u njenom vođenju i radu na dobrobit našeg umjetničkog, znanstvenog i duhovnog stvaralaštva, kao i društvenog razvitka Lijepe Naše”, istaknuo je premijer Plenković čestitajući novoizabranom predsjedniku Matice hrvatske, uglednom kroatistu dr. Botici, priopćeno je iz Vlade RH.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.