(FOTO) U svijetu djeluje preko 1500 katoličkih sveučilišta – živi i obećavajući znak plodnosti kršćanskoga uma u srcu svake kulture

Foto: unicath.hr

Krajem listopada u posjet Hrvatskoj stigao je državni tajnik Svete Stolice Pietro Parolin. Na Hrvatskom katoličkom sveučilištu (HKS) nazočio je svečanom akademskom činu u povodu proslave dana HKS-a i blagoslova HKS-ove Velike dvorane te održati predavanje “Lectio magistralis” na temu borbe protiv siromaštva, izgrađivanja mira i traženja dijaloga te međunarodnih odnosa u nauku pape Franje. Svečanosti je nazočio vjerski, politički, znanstveni i kulturni vrh Hrvatske.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> (FOTO) Državni tajnik Svete Stolice Parolin na proslavi dana Hrvatskog katoličkog sveučilišta: Osjećam veliku ljubav hrvatskog naroda prema kardinalu Stepincu

Govornici na svečanosti naglasili su povijesno zauzimanje i zasluge Katoličke crkve za obrazovanje i znanost te ukazali da aktualne napore HKS-a vide na tom tragu, a gotovo svi su istaknuli primjer Alojzija Stepinca kao primjer osobe koja se po cijenu vlastitog života zauzimala ne samo za pripadnike Katoličke crkve nego i sve druge ljude.

Katolička sveučilišta proizašla iz srca Crkve

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prije 228 godina osnovano je prvo katoličko sveučilište u SAD-u. To sveučilište postoji i danas, a naziva se Sveučilište Georgetown (Georgetown University). Smješteno je u američkom glavnom gradu Washingtonu, u četvrti Georgetown, koja se nalazi uz rijeku Potomac i samo nekoliko kilometara od Bijele kuće.

Sveučilište Georgetown osnovao je 23. siječnja 1789. američki katolički nadbiskup John Carroll, koji je svojevremeno bio isusovac. Riječ je o jednoj od najuglednijih obrazovnih i znanstvenih institucija u SAD-u. Na njemu su studirale mnoge poznate osobe iz američkog javnog života, uključujući Billa Clintona i znatan broj američkih senatora. Od stranih osoba, ondje su studirali José Manuel Barroso, jordanski kralj Abdulah II., španjolski prijestolonasljednik princ Felipe (princ od Asturije) itd.

Apostolska konstitucija “Ex corde Ecclesiae“ kazuje da su katolička sveučilišta proizašla iz srca Crkve. Sveti Papa Ivan Pavao II. u tom dokumentu definira katoličko sveučilište kao mjesto posvećeno istraživanju, poučavanju i odgoju studenata, slobodno okupljenih sa svojim učiteljima u istoj ljubavi prema znanju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U uvodu “Ex corde Ecclesiae” sv. Ivan Pavao II. izražava svoje “duboko poštovanje prema katoličkomu sveučilištu“ i “veliko priznanje za napore koji se u njemu vrše na različitim područjima spoznaje“. Za njega su katolička sveučilišta “živi i obećavajući znak plodnosti kršćanskoga uma u srcu svake kulture. One [mu] pružaju utemeljenu nadu novoga procvata kršćanske kulture u mnogovrsnome i bogatome ozračju našega vremena, obilježena promjenama,vremena koje se nalazi pred teškim izazovima, ali je i nositelj tolikih obećanja pod djelovanjem Duha istine i ljubavi“

Blagopokojni Papa poziva cijelu Crkvu da podupire katolička sveučilišta uvjeren da su ona potrebna njezinom rastu i razvoju kršćanske kulture te ljudskom napretku.

Hrvatsko katoličko sveučilište

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Hrvatsko najmlađe sveučilište, Hrvatsko katoličko sveučilište osnovano je Dekretom o osnivanju Luce vera illuminata (Istinskom svjetlošću obasjana) kardinala Josipa Bozanića 3. lipnja 2006. godine, a profesor Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Ivan Šaško imenovan je privremenim rektorom.

U rujnu 2011. godine dolazi do promjene vodstva Sveučilišta: Osnivač novim privremenim rektorom imenuje prof. dr. sc. Željka Tanjića budući da je msgr. dr. sc. Ivan Šaško u međuvremenu postao pomoćni biskup zagrebački.

Hrvatsko katoličko sveučilište ima svoje uporište u gore navedenoj apostolskoj konstituciji. Katolički je identitet kulturna i etička pozadina Hrvatskog katoličkog sveučilišta (HKS). U tom kontekstu, katolički identitet na HKS-u oblikuje se kroz nastavni i znanstveno-istraživački proces te kroz sve druge sveučilišne djelatnosti.

Za vrijeme komunizma u zemljama srednjoistočne Europe postojalo je samo jedno katoličko sveučilište, ono u Lublinu u Poljskoj.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nakon pada komunizma u okviru mnogih državnih sveučilišta u postkomunističkim zemljama uspostavljeni su teološki fakulteti dok je osnovano devet novih katoličkih sveučilišta u Mađarskoj, Ukrajini, Slovačkoj, Albaniji, kao i u Hrvatskoj.

U drugim postkomunističkim državama priprema se osnivanje takvih visokoškolskih institucija, navodi poljski kardinal Zenon Grocholewski, bivši prefekt Kongregacije za katolički odgoj.

Prva sveučilišta u Europi, i ne samo u Europi, osnovala je Crkva ili su nastala u suradnji s Crkvom. Crkva je uvijek bila nazočna u akademskoj djelatnosti i surađivala je s visokoškolskim ustanovama.

Znakovito je kako je najstarija akademija znanosti upravo Pontificia Accademia delle Scienze, utemeljena 1603. godine. Dosad je ona jedina akademija znanosti nadnacionalnog karaktera. Od njezinih osamdeset redovitih članova, koje je papa izabrao među najvećim znanstvenicima matematičkih i prirodnih znanosti, nezavisno od njihovih vjerskih uvjerenja ili agnosticizma, sada je više od dvadeset nobelovaca. Govori mnogo i to da sadašnji predsjednik te akademije nije katolik.

Crkva se doista ozbiljno odnosi prema znanosti. Uostalom, poznato je da povijest Kongregacije za katolički odgoj, kojoj je kardinal Giuseppe Versaldi na čelu, s obzirom na ono što se tiče visokog školstva seže u XV. stoljeće. U Poljskoj npr. da bi se neko učilište moglo nazivati sveučilištem “bez pridjeva”, potrebno je imati dvanaest disciplina u kojima se može postići doktorat, ili za one “s pridjevom” (npr. tehnološko sveučilište, glazbeno sveučilište, umjetničko ili pedagoško sveučilište itd.) potrebito je šest disciplina u kojima može biti podijeljen doktorat.

U Austriji, međutim, da bi se dodijelio naziv sveučilišta dovoljan je samo jedan fakultet. Na razini Svete Stolice, za sve visokoškolske ustanove, crkvene i katoličke, također i u Istočnim crkvama, na misijskim područjima kao i za one koji pripadaju redovničkim ustanovama, nadležna je Kongregacija za katoličko obrazovanje, kojoj je od 2015. prefekt kardinal Giuseppe Versaldi.

Temeljni zakonski dokument za crkvena sveučilišta i fakultete je Apostolska konstitucija Ivana Pavla II. Sapientia Christiana, od 15. travnja 1979., koja sadrži Ordinationcs, ili norme koje primjenjuje Kongregacija za katoličko obrazovanje od 29. travnja 1979.

Od tog tipa katoličkih visokoškolskih ustanova koje sadrže samo crkvene fakultete njih devet nosi ime sveučilište (prema praksi Svete Stolice, treba najmanje četiri crkvena fakulteta da bi se moglo neko sveučilište nazvati crkvenim).

Šest od njih nalazi se u Rimu (Gregorianum, Lateranum, Urbanianum, Angelicum, Salesianum, Santa Croce, Antonianum), jedno u Krakovu u Poljskoj (s dekretom Kongregacije za katoličko obrazovanje od 19. lipnja 2009. godine, papa Benedikt XVI. – “ad honorandam memoriam sui insignis Praedecessoris Servi Dei Ioannis Pauli II”, tj. “da bi počastio uspomenu svojeg dičnog prethodnika Ivana Pavla II.” – podijelio je naslov sveučilišta već postojećoj Teološkoj akademiji u Krakovu i tako je ona postala prvo crkveno sveučilište ustanovljeno izvan Rima) i jedno je u Madridu u Španjolskoj – Katoličko sveučilište sv. Damaza, ustanovljeno dekretom spomenute Kongregacije 25. srpnja 2011. godine.

Neke druge od tih vrsta visokoškolskih ustanova nazivaju se ateneji ili akademije (općenito sadrže neke fakultete) ili instituti (u pravilu se bave samo jednom akademskom disciplinom). U najvećem broju slučajeva radi se o pojedinačnim crkvenim fakultetima.

Crkvenih je fakulteta, raspršenih po svim kontinentima, preko 200. Tim fakultetima valja pribrojiti nekoliko stotina akademskih instituta koji su afilirani nekom od crkvenih fakulteta, koji u svoje ime mogu podjeljivati prvi akademski stupanj, nekoliko desetaka pridruženih instituta, koji pak u ime fakulteta mogu podijeliti drugi akademski stupanj i više od desetak instituta koji su inkorporirani, koji u ime fakulteta podjeljuju i doktorat.

Crkvena sveučilišta i fakulteti, a stoga i svi instituti s njima povezani, dodjeljuju diplome u ime Svete Stolice, Sveta Stolica se, u svojstvu “titulara” tih sveučilišta ili fakulteta, 2003. godine kao član priključila tzv. Bolonjskom procesu (u koji se uključila i Hrvatska), a on želi u prvom redu unaprijediti kakvoću visokog obrazovanja u Europi, kao i, elaboriranjem određenih zajedničkih kriterija, pomagati uzajamno priznavanje akademskih diploma.

Katoličkih je sveučilišta u svijetu, raširenih po svim kontinentima, preko 1500 i izvršavaju svoje poslanstvo u svim mogućim društvenim, političkim, ekonomskim, zakonodavnim, kulturnim, financijskim, vjerskim itd. uvjetima.

U postkomunističkim zemljama Europe, Poljskoj, Mađarskoj i Slovačkoj, katolička se sveučilišta općenito podupiru iz državnog proračuna. Čak, u najliberalnijim europskim zemljama, kao što je Belgija i Nizozemska, katolička sveučilišta plaća država, i to svakako ne zato da bi se privilegirala Crkva, već da bi se jamčila akademska sloboda i sloboda izbora, ističe kardinal Zenon Grocholewski.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.