Glavosijek sv. Ivana Krstitelja blagdan je kad se sjećamo mučeništva Isusova preteče i krstitelja.
Umorstvo sv. Ivana naširoko opisuje sv. Marko u svom evanđelju (Mk 6, 12-29). Nakon što je izvršio svoje poslanje pripremajući izabrani narod za dolazak Mesije i kojeg je predstavio na Jordanu: “Evo Jaganjca Božjega koji odnosi grijeh svijeta!” (Iv 1, 29), dao ga je uhititi kralj Herod i pogubiti. Židovski povjesničar Josip Flavije o Ivanu daje ovo svjedočanstvo: “Herod je, naime, dao pogubiti toga Ivana, zvanog Krstitelj, jer je bio dobar čovjek i Židove poticao na nastojanje oko kreposti, zapovijedajući im da se među sobom vladaju pravedno a prema Bogu pobožno i tako se očiste.”
Sam je nastanak blagdana – koji se slavi 29. kolovoza – vezan uz zapis Rimskog martirologija, prema kojemu je glava svetog Ivana Krstitelja drugi puta pronađena na taj dan i kasnije prenesena u Rim, gdje se čuva u crkvi Sv. Silvestra. Vjerojatnije je ipak da je nastanak blagdana vezan uz posvetu bazilike u čast sv. Ivana u Sebasti, u 4. st. Sveti Ivan se štuje kao zaštitnik osuđenih na smrt, krojača, krznara, vunara, remenara, a zazivaju ga i kod glavobolje, vrtoglavice, padavice i grčeva (posebno kod male djece).
