Na ovogodišnjem 38. zasjedanju Odbora za svjetsku baštinu UNESCO-a, održanom od 15. do 25 lipnja u Dohi bilo je riječi i o konzervaciji Starog Grada Dubrovnika upisanog na Popis svjetske baštine UNESCO-a, a Hrvatska koja je prvi puta sudjelovala kao članica, izabrana je za potpredsjednicu zasjedanja Odbora za 2015. koji će se održati u Bonnu.
Taj je izbor još je jedna potvrda uspješne brige hrvatskih vlasti i stručnjaka u čuvanju i upravljanju kulturnom baštinom, priopćeno je danas iz Ministarstva kulture.
Odbor je tijekom zasjedanja raspravljalo o upisu 36 dobara na Popis svjetske baštine. Nakon opsežnih rasprava na popis su između ostalih uvršteni i kulturni krajolik južnog Jeruzalema u Battiru, utvrđeni grad Erbil u Iraku, Tomioka mlin za svilu i pridružena dobra u Japanu, poznata Van Nellefabriek-tvornica i industrijska arhitektura u Rotterdamu, povijesni grad Jeddah u Sudijskoj Arabiji.
Mjesto na popisu svjetske baštine od sada ima i Qhapac Nan, andski sistem puteva koji dijele Argentina, Bolivija, Čile, Ekvador, Kolumbija i Peru, te Veliki kanal u Kini.
Među špiljama koje su uvrštene na popis su Pont d’Arc u pokrajini Ardeche u Francuskoj i Maresha i Bet-Guvrin u Izraelu.
Od kulturnih krajolika uvršteni su vinogradi u Piemotu, gradovi Bursa i Cumalikzik kao mjesta nastanka Otomanskog carstva. Okavango delta u Botswani upisana je kao tisućito dobro na prestižnom Popisu svjetske baštine.
Za vrijeme desetodnevnog zasjedanja predstavnici glavnog tajništva UNESCO-a i Centra za svjetsku baštinu (ICOMOS) postavili su pitanje hoće li planirana gradnja na platou Srđa iznad Dubrovnika i naselja Bosanka ugroziti iznimnu univerzalnu vrijednost upisanog dobra. Hrvatski veleposlanik Ivo Goldstein odgovorio je kako je zahvat na platou Srđa planiran urbanističkim planom i ne zahvaća kulturno dobro na Popisu svjetske baštine, niti njegovu “buffer zonu”.
Pozvao je predstavnike Odbora i ICOMOS-a da na mjestu utvrde da obuhvat namjeravanog projekta neće imati negativan utjecaj na iznimnu univerzalnu vrijednost kulturnog dobra upisanog na Popis svjetske baštine.
Nakon toga, u raspravi je sudjelovala većina od 21 države članice Odbora i na temelju dokumentacije i dotadašnje rasprave jednoglasno su podržali stajališta hrvatskog izaslanstva.
Članice Odbora za Svjetsku baštinu UNESCO-a sastaju se jednom godišnje i uz međunarodna stručna tijela raspravljaju mnoge teme iz područja prirodne i kulturne baštine svijeta.
