Istaknuti češki kroatist, prevoditelj i književni povjesničar, dopisni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) i počasni član Hrvatsko-češkoga društva Dušan Karpatský proslavio je u petak 80. rođendan na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u nazočnosti brojnih štovatelja i prijatelja koji su mu iskazali duboko poštovanje i zahvalnost za sve što je učinio u jačanju hrvatsko-čeških kulturnih veza.
Rođendansko slavlje Dušanu Karpatskom, koji je tijekom Domovinskog rata svojim angažmanom kao intelektualac i humanist u Češkoj širio istinu o stradanju Hrvatske i Bosni i Hercegovini u velikosrpskoj agresiji, priredili su Hrvatsko-češko društvo i Katedra za češki jezik i književnost Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Među čestitarima bili su i akademik Tonko Maroević, glavni ravnatelj Leksikografskog zavoda Miroslava Krleže Antun Vujić, književni tajnik Matice hrvatske i predsjednik Hrvatsko-češkog društva Marijan Lipovac te načelnica Odjela za promidžbu knjige i čitanja Ministarstva kulture Dubravka Đurić Nemec
Iako je Karpatský za svoj izniman i rijetko kvalitetan rad već nagrađen brojnim nagradama, njihovu broju danas se pribrojila još jedna – Nagrada “Marija i Stjepan Radić”.
Za predsjednika Hrvatsko-češkog društva koji je Karpatskom predao nagradu, ta nagrada koja nosi ime velikana hrvatske povijesti i promicatelja hrvatsko-češkog prijateljstva Stjepana Radića i njegove supruge Čehinje Marije, na najbolji način simbolizira hrvatsko-češku uzajamnost koju, istaknuo je Lipovac, Hrvatsko-češko društvo promiče već 23 godine.
Lipovac je podsjetio kako hrvatsko-češki odnosi počinju već krajem 11. stoljeća kada je u Zagreb stigao jedan Čeh imenom Duh da bi postao prvi zagrebački biskup. Devet stoljeća nakon toga, rekao je, “također je jedan Čeh, ali ne Duh već Dušan, najistaknutija je osoba u hrvatsko-češkim odnosima, a mi Hrvati privilegirani smo što ga imamo smo i u Hrvatskoj ga doživljavamo kao našeg i znamo da nam Česi to neće zamjeriti”.
Luka Šeput spomenuo je neke od izuzetnih pothvata koje je ostvario Karpatský na promicanju hrvatske književnosti u Češkoj i češke u Hrvatskoj – kao što su “Zlatna knjiga češkoga pjesništva”, koju je Nakladni zavod Matice hrvatske objavio 2003. te velika antologija hrvatske poezije na češkom jeziku “Korablja od koralja” (Koráb koralový) iz 2007. godine koja obuhvaća tisuću godina hrvatske poezije i stihove gotovo stotinu pjesnika.
S tim u vezi, Šeput je podsjetio i na riječi nazočne profesorice na Odsjeku za zapadnoslavenske jezike i književnosti Dubravke Dorotić Sesar kako je “Korablja od koralja živi spomenik hrvatskoj književnosti”.
Karpatský: obećao sam Krleži da ću ga se sjetiti na svoj 84. rođendan
Slavljenik, koji se rodio 28. veljače 1935. u Trebišovu u Slovačkoj, a na Karlovu sveučilištu u Pragu završio studij češkog i hrvatskog jezika i književnosti, prisjetio se brojnih uspomena sa svojih dvaju boravaka na zagrebačkom Filozofskom fakultetu i suradnje s brojnim kolegama iz Hrvatske koji su, rekao je, postali i njegovi dobri prijatelji.
Jedan od značajnih pothvata Dušana Karpatskog je izdavanje sabranih djela Miroslava Krleže u sedam knjiga koje je dovršeno 2013. S nazočnima Karpatský je podijelio i neke od trenutaka iz razgovora koje je vodio s Krležom.
“Krleža koji je imao slonovsko pamćenje, nije se mogao načuditi kada sam mu rekao da imam slabo pamćenje. Tada sam imao 42 godine, a Krleža duplo više, odnosno 84 godine, a Krleža me je pitao – kako onda održavaš kontinuitet sa samim sobom i zamolio me da ga se, usprkos svom slabom pamćenju, sjetim kada budem imao 84 godine”, kazao je Karpatský. Dodao je da se Krleže sjeća svaki dan.
Zahvalio je mnogima koji su mu pomogli u njegovu radu, među kojima su i bivši ministar kulture Antun Vujić i nekadašnji hrvatski veleposlanik u Češkoj Zoran Pičuljan te grafičarka Zdenka Pozaić s kojom, istaknuo je, “sretno surađuje već deset godina što ga osobito raduje”.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
