Kardinal Vinko Puljić u Mrkoplju: Današnje društvo ignorira dostojanstvo žene i majke

Foto: Helena Anuić, IKA

Središnje liturgijsko slavlje na kraju proštenišnog tjedna u svetištu Blažene Djevice Marije u Mrkoplju, na treću rujansku nedjelju, 18. rujna, predvodio je umirovljeni vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić.

Već od ranih jutarnjih sati mnogobrojni hodočasnici, od kojih su brojni propješačili i više od dvadeset kilometara da bi sa svojim molitvama, zahvalama i prošnjama došli pred Gospin lik, okupljali su se u mrkopaljskom svetištu sa svojim župnicima.

Na početku propovijedi kardinal Puljić rekao je da je jedan pjesnik je kazao da je majka tako nešto lijepo, da je i Bog htio imati majku. Po toj ženi iz Nazareta Isus je doživio da je postao jedan od nas jer se rodio pod njezinim srcem. No, koliko god je Marija bila otvorena Bogu i velikodušno izgovorila: „Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po tvojoj riječi“, Crkva na Drugom vatikanskom saboru je tvrdila da je Marija „u hodu“ rasla u vjeri i da je to činila s pouzdanjem u Boga. U hramu je čula proročanstvo starca Šimuna koji joj je rekao da će Isus biti „znak osporavan“, a zatim i da će njoj „mač boli probosti dušu“. Što je Marija o tome razmišljala, ne znamo, ali ozbiljno je prihvatila proročanstvo. Bila je svjesna činjenica da biti majka Isusova znači biti hrabra majka, znati bol proživjeti i to je kroz sedam žalosti proživljavala – rekao je predslavitelj.

Kardinal Puljić: “Današnje društvo ignorira dostojanstvo žene”

Govoreći o aktualnom trenutku i položaju žene, primijetio je da današnje društvo ignorira njeno dostojanstvo kao i dostojanstvo majke. Jedan ugledni pisac je rekao da društvo pada ili raste s dostojanstvom žene. Na žalost, današnje društvo ženu gleda kao robu, izgubilo je vrednovanje žene i njezina dostojanstva. Vrativši se na Blaženu Djevicu Mariju, podsjetio je na trenutke kada su ona i Josip „izgubili“ Isusa u hramu. Mislili su da je izgubljen, no on im, kada su ga pronašli govori: „Zašto ste me tražili? Zar ne znate da meni treba u onom biti što je Oca mog?“ Marija ga nije razumjela, ali je imala povjerenja.

Kardinal je u nastavku upozorio da današnji roditelji ne posvećuju dovoljno vremena svojoj djeci. Posvetit će se automobilu, televiziji, internetu, poslu…, a djetetu će se dati nešto da se samo zabavlja. Dijete rastući bez komunikacije s roditeljima, ne razvija dobro svoju psihu. Roditelji nisu svjesni što znače ti razgovori, vrijeme u kojemu mu se dijete može povjeriti i razgovarati s roditeljem. Kroz razgovor dijete raste. To je primjer Marijine geste „traženje Isusa“. I mi smo dužni djetetu dati Isusa, dati mu smisao života, otvoriti mu sposobnost da otkrije taj smisao života – rekao je kardinal Puljić.

Marija Isusa nije sprječavala u njegovom poslanju. U jednom susretu, kada ga je tražeći našla, on govori da je njegova majka „ona koja sluša njegovu riječ i vrši ju“. Time je Mariju proglasio „velikom“ jer je Božju riječ slušala i vršila.

Susret Isusa i Marije na križnom putu

Kardinal Puljić zatim se zaustavio na trenutku susreta Isusa i Marije na križnom putu. Roditelji koji su proživljavali teška iskušenja, boli i tragedije s djetetom, znaju kako je bilo Mariji kroz svjetinu gledati Isusa.. To je njezino dijete. Ona je u sebi nosila ljudske osjećaje. Kada ga je vidjela ponižena i krvava s križem na leđima, nije ništa rekla, samo ga je pogledala. I on je nju pogledao.

Znate što znači taj pogled? Hrabro! Svi vi koji ste trpjeli znate što znači kada nam netko dođe i pokaže blizinu. Ta blizina je ohrabrenje. To danas želimo – postati svjesni da možemo jedne druge hrabriti u boli i trpljenju. Marija je Isusa hrabrila na križnom putu i išla s njim do Kalvarije. Nije zapisano je li išta govorila, ali oni koji su gledali trpljenja drugih, osobito ako ste krvlju s njima povezani, tada znate što je ona proživljavala.

Tada se ostvarilo ono Šimunovo: „A tebi će mač boli probosti dušu.“ Mi ne znamo koliko je trpjela u tom trenutku, to zna samo majka koja ima dijete koje trpi. Marija stoji hrabro pod križem. Isus nam tada s križa daje najljepši dar – Ivanu govori: „Evo ti majke.“ Na križu je postala naša majka jer nas je rodila u njegovoj muci. Zato, kada smo god u poteškoćama i boli, molimo se Mariji. Ona razumije našu, ljudsku bol. Zato želimo od nje izmoliti utjehu, pouzdanje da rastemo u vjeri i onda kada sve ne razumijemo. Marija je divan primjer ustrajnosti u povjerenju u Boga – istaknuo je propovjednik.

“Naše društvo dopušta ubijanje nerođene djece”

U nastavku je kazao da živimo u izazovnim vremenima za čovjeka, obitelj i društvo. Pandemija koronavirusne bolesti i rat opomena su čovječanstvu da je naše društvo globalno koje se žestoko bori protiv ubijanja, no to isto društvo donosi čudne zakone. Dopušta se rušenje brakova, ubijanje nerođene djece i to su kušnje za nas. Kako sačuvati pouzdanje u Boga? Naš narod, iskustvo je pokazalo, kad god je teško odlazi u svetište i moli Gospu za pomoć da sačuvamo vjeru i vjernost Bogu i svoju ljubav.

Zaključujući propovijed osvrnuo se na interijer svetišta, a osobito vitraže na kojima su likovi hrvatskih mučenika. Po njima se vidi da pamtite one koji su krv svoju prolili na ovim prostorima. Ovi prostori su sveti radi mučeničke krvi i drago mi je vidjeti da oni koji su otišli u „bijeli svijet“, žele sačuvati uspomenu na svoj kraj – rekao je kardinal.

Podsjetio je na izreku da tko god se iskorijeni, nema budućnosti, a tko čuva korijenje – čuva budućnost. „Zato vas na poseban način hrabrim u tome da budete svjesni one žrtve koja je natopila ovu grudu. Da budete svjesni svojih korijena. Reći ćemo teška su vremena, no vremena su naša, a teški su ljudi.“

Zahvalnost

U tom kontekstu poručio je da nam nedostaje zahvalnosti za ono što imamo. Ne znamo cijeniti ono što imamo. Ne zahvaljujemo Bogu za roditelje koji su nas prihvatili na ovom svijetu, za materinski jezik, za grudu na kojoj smo rođeni. Ne znamo se radovati svome i mislimo da je „u tuđoj bašti ljepše cvijeće“.

Volite svoje korijene i vjeru u kojoj ste odrasli. Neka vas ona hrabri, a ta bol koju nosite, svi mi nosimo. Neka nam Gospa udijeli utjehu svojim zagovorom da i mi jedne druge možemo tješiti i biti ohrabrenje na njihovim životnim putevima. Trebamo jedni druge jer smo Božja bića stvoreni kao socijalna bića.

Slaveći Žalosnu Gospu, nemojmo upasti u napast da prigovaramo, jer to neće riješiti naše probleme. Sačuvajmo pouzdanje u Boga i radujmo se onome što imamo. Nema bez patnje uspjeha. Isus i svi sveci su nam to pokazali. Učite djecu da budu hrabri nositi svoj križ i boriti se sa životom. Nema ljubavi bez boli i žrtve. Nema ostvarenja u životu bez hrabrosti. Gospe, učini da od tebe učimo biti hrabri u nošenju križa – poručio je na kraju kardinal Puljić.

Mrkopalj – svetište Majke Božje Žalosne

Središnju misu suslavili su župnik vlč. Ante Zovko, vlč. Ivan Devčić, mons. Nikica Uravić, o. Petar Nikolić i umirovljeni svećenik vlč. Ivo Mičić.

Liturgijsko pjevanje predvodio je župni zbor.

Po završetku slavlja župnik je zahvalio braći svećenicima koji su se u velikom broju tih dana okupljali na misama, svim hodočasnicima, kao i suradnicima koji su pomogli u dostojanstvenoj proslavi. Kardinalu Puljiću uručeni su prigodni darovi, među njima Spomenica župe Mrkopalj.

Današnja crkva Majke Božje Žalosne kao proštenišno svetište izgrađena je na mjestu nekadašnje male kapele oko koje su se okupljali brojni vjernici i hodočasnici o trećoj nedjelji rujna. To je bio razlog što je papa Grgur XVI. 1843. ovo mjesto proglasio proštenišnim, a tu njegovu odluku je potvrdio i proširio papa Lav XIII. 1893. Mrkopalj je tako do danas mjesto hodočašća Majci Božjoj Žalosnoj.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.