“Možemo slobodno reći da su cijelo ovo vrijeme općinske vlasti u Drvaru svjesno opstruirale izgradnju katoličke crkve u Drvaru, niječući tako svojim sugrađanima katoličke vjeroispovijesti i Katoličkoj Crkvi, jedno od temeljnih ljudskih prava – pravo na slobodu vjere, što uključuje i pravo na slobodnu izgradnju vjerskih objekata”, navodi župnik Klečina u otvorenom pismu kojega je uputio načelniku općine Goranu Broćeti.
Župnik župe sv. Josipa u Drvaru don Davor Klečina zatražio je početkom veljače od tamošnjih srpskih vlasti da se župi dodijeli zemljište za izgradnju katoličke crkve u toj zapadnobosanskoj općini, navodeći da će uputiti tužbu Sudu za ljudska prava u Strasbourgu nastavi li se s ignoriranjem ovoga zahtjeva starog 22 godine.
“Drvar je jedina općina u Bosni i Hercegovini u kojoj se ne provodi Zakon o vjerskim zajednicama prema kojemu svi imaju pravo graditi bogomolje. To je ljaga za Drvar”, upozorava već duže vrijeme župnik don Davor Klečina.
U prostorijama Regionalnog ureda u Drvaru Misije OSCE-a u BiH, šef ureda Martino Bianchi primo je sa svojim suradnicima 1. veljače 2017. drvarskoga župnika don Davora Klečinu s njegovom pratnjom. To je prvi službeni susret drvarskog župnika sa šefom ureda OSCE-a u Drvaru otkako je g. Bianchi preuzeo tu dužnost prije osam mjeseci, javlja prvi.tv.
Bio je to ujedno i pripremni susret za skorašnji posjet Drvaru zamjenika šefa Misije OSCE-a u BiH Alexandra Chuplygina koji s predstavnikom Katoličke Crkve, tj. drvarskim župnikom, želi razgovarati o problematici (ne)izgradnje katoličke crkve u Drvaru, ali i o međureligijskim odnosima u ovom dijelu BiH.
Župnik Klečina svojim je domaćinima govorio o povijesti župe Drvar-Bosanski Petrovac koja je osnovana daleke 1906. godine i ove godine obilježava 111. obljetnicu osnutka.
Župa je osnovana 1906. godine i obuhvaćala je područje Drvara, gdje je 1932. godine sagrađena crkva sv. Josipa i župna kuća. U Drvaru 27. srpnja 1941. izbija ustanak komunista i četnika, a istog dana u obližnjem Trubaru izvedeni su iz vlaka, ubijeni i bačeni u jamu Golubnjaču župnik don Waldemar Maksimilijan Nestor i 16 njegovih župljana na povratku s hodočašća u Kosovo kod Knina, a Nestor je ušao u memorabiliju kao prvi ubijeni katolički svećenik u Drugom svjetskom ratu na području Jugoslavije, navodi Slobodna Dalmacija.
Nakon toga počinje etničko čišćenje koje provode četnici nad Hrvatima zapadne Bosne i istočne Like i katoličko stanovništvo potpuno je zatrto u Bosanskom Petrovcu, Krnjeuši, Drvaru, Bosanskom Grahovu, gdje je pobijeno šestotinjak Hrvata, dok su ostali protjerani.
Komunističke vlasti nakon rata 1948. godine nacionaliziraju 6000 četvornih metara crkvenog zemljišta u Drvaru i ruše crkvu, a tek šezdesetih godina preko župnika iz Ključa isplaćuju simboličnu naknadu Rimokatoličkoj crkvi za oduzetu imovinu. Nakon ulaska hrvatske vojske 1995. godine srpsko stanovništvo bježi, a na drvarsko područje se naseljava između osam i deset tisuća prognanih Hrvata iz Srednje Bosne. Daytonskim sporazumom inicira se vraćanje Srba u njihove domove, ali ne i srednjobosanskih Hrvata, koji mahom sele u Hrvatsku ili europske zemlje. U Drvaru ih do danas ostaje petstotinjak.
Banjolučki biskup msgr. Franjo Komarica, zajedno sa svećenicima, upućuje od 1996. brojne dopise na adresu načelnika Općine Drvar s molbom da se trajno riješi pitanje katoličke crkve u Drvaru, no predstavnici vlasti uglavnom su ignorirali te dopise. Jedino su odgovor dobili od bivše načelnice Anke Papak-Dodik koja je 2006. godine navela da “ne postoji lokacija za katoličku crkvu po tada važećem urbanističkom i regulacijskom planu grada, te da općina nema financijskih sredstava za preskupu izmjenu plana”.
U međuvremenu su većinske hrvatske vlasti Hercegbosanske županije pokušali postići dogovor s vlastima u Drvaru oko izgradnje crkve, no bez uspjeha.
Nakon Domovinskog rata u Drvar se doselio veliki broj prognanih Hrvata iz raznih dijelova BiH te je tamo napravljena privremena crkva. Pored društvenog doma nalazi se improvizirani zvonik i križ postavljen palim braniteljima.
Po mišljenju župnika Klečine, pitanje (ne)izgradnje katoličke crkve u Drvaru je duboko ispolitizirano, što je došlo napose do izražaja zadnjih godina prilikom pravljenja koalicijskih sporazuma HDZ-a i SNSD-a na razini Hercegbosanske županije, gdje se pitanje izgradnje crkve uz Drvaru vezivalo uz ustavne promjene u HBŽ, što je nedopustivo jer je pitanje ustavnih promjena stvar politike, a pitanje (ne)izgradnje crkve u Drvaru je u sferi temeljnih ljudskih prava.
Vatikan za žurno rješavanje položaja katolika Hrvata u BiH
Sveta Stolica više godina izražava zabrinutost zbog smanjenja broja Hrvata i katolika u Bosni i Hercegovini te njihovog nepovratka na prostoru BiH.
Hrvatski ministar vanjskih poslova Davor Ivo Stier u Vatikanu je krajem prošle godine razgovarao s državnim tajnikom za odnose s državama Paulom Gallagherom o stabilnosti jugoistoka Europa. Tom prilikom posebno su se osvrnuli na stanje na BiH.
Naglašeno je kako Sveta Stolica i Hrvatska dijele zajednički interes, odnosno eurointegraciju BiH i jednakopravnost triju konstitutivnih naroda u njoj. “Ratne posljedice posebno je osjetila katolička zajednica koja se prepolovila. Od 800 tisuća spustila se na 400 tisuća osoba. U nekim župama ostao je mali broj obitelji, prije svega staraca. Osim toga danas bilježimo snažno iseljavanje zbog nedostatka posla i traganja za boljim perspektivama. Zatim postoji pad nataliteta koji posebno pogađa katoličku zajednicu“, rekao je Parolin, podsjeća Večernji list.
Sveta Stolica mobilizirala je svoju diplomaciju kako bi potaknula rješavanje političkih i ekonomskih problema Hrvata katolika u BiH kojima, stiješnjenima između teško zavađenih politika separatizma Banje Luke i unitarizma Sarajeva, prijeti nestanak.
“Sveta Stolica, sa svoje strane, na diplomatskom planu čini sve što je u njezinoj moći da potakne veće zauzimanje međunarodne zajednice za Bosnu i Hercegovinu i za Hrvate u njoj. Kako vam je poznato, u tom smislu i hrvatske vlasti su bile aktivne, u zadnje vrijeme… U ovom kontekstu, poglavari vam ponovno upućuju apel da pojačate svoje djelovanje i svoja kolegijalna promišljanja, i uvjereni su da neće uzmanjkati vaš doprinos i vaše sudjelovanje u rješavanju ovog teškog crkvenog problema – rekao je, među ostalim, apostolski nuncij u Hrvatskoj Alessandro D’Errico na zajedničkom zasjedanju Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije BiH u siječnju, navodi Večernji list.
Loading...
Reload document 
Open in new tab 
