Kulturni portal Znameniti.hr Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), posvećen znamenitim osobama iz kulturnog, umjetničkog, znanstvenog i javnog života, u tri godine aktivnog prikupljanja građe pohranjene u digitalnim arhivima i repozitorijima niza institucija okupio je zapise o ukupno 50 istaknutih ličnosti hrvatske povijesti, znanosti, filozofije, kulture i umjetnosti te ih učinio besplatno dostupnima široj javnosti.
Portal je nastao u okviru projekta “Znameniti i zaslužni Hrvati” u kojemu je 2016. sudjelovalo više kulturnih ustanova na čelu s Knjižnicom HAZU kao koordinatorom, u suradnji s Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu, Knjižnicom grada Zagreba i Državnim arhivom u Varaždinu, te uz financijsku podršku Zaklade Adris.
Predstavljajući trogodišnji napredak projekta u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića u Zagrebu, njegova idejna začetnica Vedrana Jurčić, voditeljica Knjižnice HAZU, istaknula je kako na njemu već pune tri godine radi homogena ekipa stručnjaka s ciljem okupljanja na jednome mjestu tekstualne, slikovne, zvučne i video građe izvorno smještene u digitalnim zbirkama/repozitorijima raznih hrvatskih kulturnih, umjetničkih i znanstvenih ustanova.
Ideja je bila stvoriti neku vrstu začetka buduće velike digitalne knjižnice, kakvu Hrvatska nema a prijeko joj je potrebna, pojasnila je Jurčić. “Krajnji zadatak i krajnji cilj je da naša građa bude dostupna u međunarodnoj areni”, rekla je.
Portal trenutno sadrži digitalne zapise koji se odnose na ukupno 50 hrvatskih velikana o kojima postoji digitalizirana građa, iz svih područja javnog života, od sporta do znanosti, uključivo umjetnost i kulturu, pedagogiju, povijest i filozofiju, etnologiju, napomenula je Jurčić. U projekt se do sada uključilo devet institucija.
Znamenite osobe iz kulturnog, umjetničkog, znanstvenog i uopće javnog života na Portalu su zastupljene svojim biobibliografskim podacima, digitaliziranim opusom ili radovima drugih autora o njihovu životu i stvaralaštvu. Znameniti.hr omogućuje jednostavniji skupni i isključivo nekomercijalni pristup digitalnoj građi koju hrvatske kulturne, umjetničke i znanstvene ustanove čuvaju o takvim velikanima kao što su primjerice Petar Preradović, Dragutin Tadijanović ili Slava Raškaj, dodala je Jurčić.
Među osobama čiji su život i stvaralaštvo obrađeni na Portalu nalaze se, uz ostale, i Nikola Andrić, Milan Begović, Biserka Belicza, Ruđer Josip Bošković, Ivana Brlić Mažuranić, Menci Clement Crnčić, Tošo Dabac, Nikola Faller, Ljudevit Gaj, Anđela Horvat, Josip Jelačić, Vanda Kochansky – Devidé, Viktor Kovačić, Tomislav Krizman, Frano Kršinić, Ivan Kukuljević Sakcinski, Adam Mandrović, Antun Gustav Matoš, Ivan Meštrović, Anica Nazor, Nasta Rojc, Neven Šegvić, Ivo Vojnović, Ivan Zajc, Vinko Žganec.
Predsjednica ICARUS Hrvatska Vlatka Lemić istaknula je kako je na portalu do sada okupljeno ukupno 8049 zapisa. Najviše ih se odnosi na glumca Adama Mandrovića, čak 1507.
Najviše zapisa je iz HAZU koja u svojem digitalnom repozitoriju Dizbi sustavno objavljuje svoje publikacije, tako da su putem interneta dostupni primjerice svi brojevi časopisa Rad koji izlazi od 1867., Akademijin Ljetopis koji izlazi od 1877., te brojne serije: Diplomatički zbornik, Starine, Stari pisci hrvatski, Građa za povijest književnosti hrvatske, Zbornik za narodni život i običaje, Monumenta spectantia historiam Slavorum meridionalium i druge, kao i sva izdanja Akademijinih Zavoda u Varaždinu i Osijeku.
“Projekt se rodio iz entuzijazma i dodatnih aktivnosti čitavog niza baštinskih ustanova koje već dugi niz godina rade na projektima digitalizacije baštine, a koji su manje vidljivi u široj javnosti”, napomenula je Lemić.
Ono što se željelo jest povećati vidljivost tih repozitorija, a ujedno i odškrinuti vrata i pokazati što tamo sve ima, te vidjeti koje su sve mogućnosti korištenja dostupne građe, jer “ako to što se čuva nema svoju publiku, onda od čuvanja nema ni pravoga efekta”, dodala je.
Osim korištenja u kulturne, znanstvene i promotivne svrhe, ideja je sve veći naglasak stavljati na aspekt portala kao edukacijskog i pedagoškog alata; planovi uključuju proširenje portala i takvim sadržajima kao što su virtualne izložbe ili posebna cjelina koja bi se odnosila na znamenite hrvatske obitelji, a cilj je u projekt uključiti što više institucija i to ne samo one unutar Hrvatske, već i one izvan nje, napomenula je Lemić, te pozvala sve ustanove koje posjeduju vrijedne priloge o znamenitim ličnostima hrvatske prošlosti i sadašnjosti da se priključe projektu.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
