»Međugorje – model nove evangelizacije za svijet« naslov je kongresa koji je održan u subotu i nedjelju 30. i 31. siječnja u povodu 40. obljetnice međugorskih ukazanja. Program koji je, prema portalu Međugorje-info.com, samo preko interneta (ne računajući dakle televizijske i radijske prijenose) posjetilo više od četiri milijuna ljudi, zbivao se usporedno u Međugorju te u njemačkom marijanskom svetištu Marienfried. Osim misnih slavlja i predavanja, na programu kongresa bili su molitveni trenutci, nagovori i svjedočanstva.
Kongres je organizirao međugorski Informativni centar za njemačko govorno područje u suradnji s Informativnim centrom »Mir«, javlja Glas Koncila.
U programu kongresa posebno se ističe predavanje apostolskoga vizitatora za Međugorje nadbiskupa Henryka Hosera. Predavanje je poljski nadbiskup započeo tvrdnjom: »Često me pitaju zašto sam na Festivalu mladih rekao da je Međugorje neka vrsta modela nove evangelizacije i zašto uopće nova evangelizacija.«
Apostolski je vizitator najprije vrlo sažeto rekao da je nova evangelizacija »odgovor Crkve na situaciju u svijetu, napose na situaciju u zemljama koje su tolike godine, kroz tolika stoljeća bile kršćanske, a u kojima se događa masovna dekristijanizacija, tihi otpad od vjere, i zato je potrebna nova evangelizacija Europe, Sjeverne Amerike i atlantske civilizacije«.
»Ta nova evangelizacija«, istaknuo je nadbiskup Hoser, »trebala bi staviti naglasak na sve elemente koje smo izgubili gubeći vjeru, napose na neposredan, živ, produktivan odnos s Bogom koji je naš Stvoritelj i naš Spasitelj. Izgubili smo i osjećaj ili sposobnost za ono što je sveto, što je posvećeno Bogu, uključujući i ljudski život koji je za nas svet. Taj izgubljeni osjećaj za sveto izazov je za novi naraštaj, za novu evangelizaciju. Izgubili smo molitvu, onu molitvu koja je neposredni kontakt s našim Bogom kojega prepoznajemo kao našega Otca, kojega prepoznajemo kao ljubav, kao milosrđe. Sve te elemente nalazimo u onome što činimo u Međugorju. Međugorje je mjesto ispovijedanja, obraćenja, preusmjeravanja vodoravnosti našega života u okomitost.«
Skup je kao jedan od domaćina otvorio biskup Augsburga mons. Bertram Maier. Prema riječima njemačkoga biskupa Međugorje ima ulogu mosta između Istoka i Zapada s obzirom na njegov geografski položaj, ali i između Boga i ljudi. »Ako o kršćanskoj Europi ne samo sanjamo, nego tomu želimo i pripomoći, onda iz Međugorja zrači velika snaga«, prenijela je riječi biskupa Maiera austrijska agencija Kathpress.
Marijina mirovna osovina: Fatima – Kibeho – Međugorje
Nadbiskup Hoser u svom je govoru usporedio ukazanja, od Crkve priznata, u Kibehu u Ruandi, s onima »navodnima« u Međugorju, o kojima »govori u kondicionalu«. Poljski je nadbiskup ustanovio »jasne sličnosti«. »Prva ukazanja u Kibehu dogodila su se iste godine kao i u Međugorju. Međugorje je počelo u lipnju, a Kibeho u listopadu-studenom 1981.«, rekao je nadbiskup Hoser.
Druga je sličnost to što je Gospa u Kibehu najavila veliko krvoproliće u Ruandi, a u Međugorju je »navodno unaprijed govorila o nedostatku mira, što smo iskusili u tom strašnom ratu na Balkanu« te se »predstavila kao Kraljica Mira«. No taj Marijin naslov nije nov, u Lauretanske ga je litanije uveo papa Benedikt XV. »To je bilo 1917. godine kad su se dogodila i ukazanja u Fatimi i tu vidimo izravnu poveznicu koja polazi od Fatime i vodi do tih dvaju događaja u Kibehu i Međugorju. To su ukazanja apokaliptičke vrste. Blažena Djevica Marija nas poziva na obraćenje, na temeljni izbor između Boga i onoga što mu je suprotno… dakle snaga tame. Mislim da se taj poziv odnosi na pučanstvo cijeloga svijeta, na sve koji žive na ovoj zemlji. (…) Svi smo pozvani graditi mir na ovoj zemlji kako bismo na njoj mogli nastaviti živjeti«, rekao je nadbiskup Hoser.
