Ravnateljica Instituta za povijest umjetnosti dr. sc. Katarina Horvat-Levaj uručila je u četvrtak 9. prosinca predsjedniku Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademiku Velimiru Neidhardtu znanstvenu knjigu Sveti Jeronim kroz vjekove, priopćio je HAZU.
Kult i spomenici. zbornik radova u povodu 1600. obljetnice smrti svetog Jeronima. Knjiga je objavljena u suizdavaštvu Hrvatskog katoličkog sveučilišta i Instituta za povijest umjetnosti (urednici: Emilio Marin, Katarina Horvat-Levaj), a pod pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Riječ je o reprezentativnom prikazu odraza štovanja svetog Jeronima u hrvatskoj umjetnosti i kulturu, obogaćenog relevantnim europskim djelima – od iluminiranih srednjovjekovnih rukopisa iz Francuske do renesansnoga Leonardova Svetog Jeronima u Vatikanskim muzejima.
Sveti Jeronim (oko 347. – 420.), kao prevoditelj Biblije na latinski jezik i kao jedan od crkvenih naučitelja, ima neprocjenjivo značenje ne samo za europsku kulturu i umjetnost, nego i osobito za hrvatske krajeve. Svečevo rodno mjesto Stridon ubicirano je na tlo današnje Hrvatske, a gradnju svetom Jeronimu posvećenih crkava možemo pratiti od srednjeg vijeka, da bi od 14. stoljeća Jeronimu bila posvećena i Franjevačka provincija sa sjedištem u Zadru koja se protezala od Istre do Boke kotorske.
Ubrzo njegovo ime počinju nositi Papinski hrvatski zavod i crkva u Rimu (na talijanskom San Girolamo dei Croati). Proglašen zaštitnikom Dalmacije i nekada smatran izumiteljem glagoljice, sveti Jeronim postaje temom mnogih naših vrijednih djela književnosti i likovne umjetnosti. U atraktivnoj knjizi, na 480 stranica bogato opremljenih ilustracijama, preko dvadeset domaćih i stranih stručnjaka razmatra navedenu tematiku uz brojne nove znanstvene spoznaje.
