U zagrebačkom Arheološkom muzeju u četvrtak je otvorena izložba “Lobor – ranosrednjovjekovno središte moći, 20 godina arheoloških istraživanja”.
Mjesto Lobor, znamenito marijansko svetište u Hrvatskom zagorju, poznato po crkvi Majke Božje Gorske smještenoj na vrhu brežuljka, ima svoju dugu povijest koja seže još u doba ranog srednjeg vijeka, pa i ranije – u prapovijesno i antičko doba.
No, upravo doba ranog srednjeg vijeka u Loboru posebno je zanimljivo jer nam tadašnji arheološki nalazi imaju srodnost sa sličnim nalazima iz drugih hrvatskih krajeva povezanih s najstarijom hrvatskom državom. To nam pokazuje kako je i Lobor bio dio toga prostora. U velikoj predromaničkoj bazilici iz tog vremena, sagrađenoj nad ostacima ranije, ranokršćanske bazilike, nađeni su i fragmenti s tzv. “starohrvatskim pleterom”, a iz 11. stoljeća potječe groblje koje se prostiralo oko crkve. Nekoliko vrlo bogatih grobova govori nam o postojećem aristokratskom sloju u tadašnjem Loboru.
Bogate nalaze ranosrednjovjekovnog Lobora predstavlja nam izložba “Lobor – ranosrednjovjekovno središte moći, 20 godina arheoloških istraživanja” koja je jučer otvorena u Arheološkom muzeju u Zagrebu. Prva je to izložba otvorena u Muzeju nakon duge stanke najprije zbog ograničenja tijekom pandemije, a zatim zbog potresa 2020. koji je oštetio zgradu Muzeja na zagrebačkom Zrinjevcu. Zgrada je trenutno još u obnovi, a nova izložba je otvorena na dosad obnovljenom prvom katu.
Ravnatelj Muzeja: “Sada se može spoznati važnost Lobora”
“Proteklih godina imali smo izložbe o tom istraživanju, no sada se prvi put može sagledati šira slika i spoznati važnost Lobora”, rekao je Sanjin Mihelić, ravnatelj Arheološkog muzeja u Zagrebu koji je govorio i o posljedicama potresa za njegovu ustanovu:
“Pet sekundi potresa košta nas pet godina radova, no postoji perspektiva, otvorili smo prvi kat, iduće godine ćemo i drugi, a 2024. i ostatak muzeja”, najavio je.
Istraživanja na lokalitetu Lobor – Majka Božja Gorska provode se od 1998., vodi ih Krešimir Filipec s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, koji je, uz Maju Bunčić iz Arheološkog muzeja, autor izložbe.
FIlipec je rekao da se u Loboru mogu iščitati usponi, padovi, lijepa i manje lijepa razdoblja, sve ono što nas prati kroz našu povijest, dok je Bunčić najavila da će se u siječnju i veljači održati predavanja o užim aspektima tih istraživanja.
Dragutin Adanić, izaslanik načelnice Općine Lobor, rekao je da su mještani oduvijek znali za te nalaze, ali nisu znali koliko su oni vrijedni.
Nalazi iz antike (svetište božice Dijane), ranog kršćanstva, srednjeg vijeka…
Lobor se nalazi u Hrvatskom zagorju, pedesetak kilometara sjeverno od Zagreba. Riječ je o višeslojnom nalazištu smještenom na dominantnom uzvišenju koje kontrolira staru prometnicu Poetovio-Siscia (Ptuj – Sisak). Uz sporadične nalaze iz razdoblja brončanog i željeznog doba, na gradini su otkriveni i ostaci rimskodobnog svetišta posvećenog božici Dijani. U ranokršćansko je vrijeme tamo sagrađena crkva s oktogonalnom krstionicom (5.-6. st.), a u razdoblju predromanike trobrodna bazilika s predvorjem i zvonikom, a uz nju jednobrodna drvena crkva s četvrtastom apsidom (9. st.). Potom je izgrađena kasnoromanička jednobrodna crkva s polukružnom apsidom (12./13. st.) i konačno, danas postojeća gotička (14./15. st.), kasnije barokizirana crkva (18. st.).
Rezultati dugogodišnjih arheoloških istraživanja ostvareni su suradnjom i predanim radom brojnih stručnjaka različitih profesija koji su u raznim fazama sudjelovali u projektu. Prikupljeno je mnoštvo pokretne arheološke građe, dok su na samome lokalitetu sačuvani te konzervirani ostaci arhitekture. Na izložbi se putem tekstova, foto panoa, multimedijskih sadržaja, rekonstrukcija dijelova nekih faza crkvene arhitekture te odabranih nalaza kamenih spomenika, nošnje, nakita i keramike, žele dočarati razni aspekti života i običaji populacija koje su na gradini oko svetišta Majke Božje Gorske u Loboru živjele, hodočastile, te konačno, odabrale ga za posljednje počivalište.
Izložba otvorena do 24. ožujka, ulaz je besplatan – ne propustite!
Iako su tijekom proteklih godina redovito prezentirani rezultati istraživanja putem manjih izložbi, predavanja te znanstvenih i stručnih radova, na ovoj se izložbi uz cjelokupnu kompleksnu stratigrafiju lokaliteta prvi put na jednome mjestu izlažu svi najznačajniji nalazi kamene plastike, nakita, keramike te rijedak nalaz koštanog relikvijara. Postav obuhvaća sedam izložbenih prostorija prvog kata Muzeja koje kronološki prate faze lokaliteta.
Radno vrijeme izložbe, otvorene do 24. ožujka, je zbog radova u zgradi skraćeno, od utorka do petka, od 12 do 16 sati, a ulaz je besplatan.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
