U središtu Rijeke će se u subotu, 6. lipnja održati “Rimski dan”, događanje kojemu je cilj podsjetiti na vrijednost obrambenih rimskih bedema Claustre, kojima je ishodišna točka bila Rijeka, odnosno tadašnja Tarsatica, najavljeno je u srijedu na konferenciji za novinare.
Građani će se moći upoznati sa životom različitih slojeva rimskog stanovništva na izvornim lokacijama, gdje su bila rimska vojna i civilna zdanja. Organizator je Primorsko-goranska županija pa je županijski pročelnik za kulturu, sport i tehničku kulturu Valerij Jurešić istaknuo da se “Rimski dan” organizira kako bi se potaknulo turističke zajednice da snažnije predstavljaju antičku povijest Rijeke. Priča o rimskoj Claustri nije dovoljno turistički iskorištena, a važna je za ovo područje zbog motiva granice koji se provlači kroz cijelu povijest Rijeke, kazao je.
“Rimski dan” će se odvijati od 10 do 22 sata na pet lokacija u središtu Rijeke. Tako će se na Principiju, prostoru nekadašnjeg vojnog zapovjedništva južnog dijela Claustre, prikazati život bogatijeg sloja društva starog Rima, od hrane, načina uređivanja do glazbe koju su slušali. Na trgu Grivica i ulici Kalvarija nekoliko desetaka kostimiranih rimskih legionara pokazivat će vojne vježbe formacija, a na Koblerovom trgu uprizorit će se život plebejaca, skromnijeg sloja stanovništva. U Bazarigovom prolazu priredit će se radionice za najmlađe.
Sudjelovat će i gosti iz Splita, Dioklecijanova legija, Udruga za očuvanje baštine Andautonija iz Šćitarjeva te Poetovio LXIX iz Ptuja.
“Rimski dan” održava se u okviru prekograničnog projekta “Claustra” koji je počeo u siječnju 2014. a završava u rujnu ove godine. Cilj mu je istraživanje i oživljavanje povijesnog rimskog sustava bedema i utvrđenja Claustra Alpium Iuliarum na području Hrvatske i Slovenije.
Taj sustav proteže se od Rijeke, preko Grobnišćine, Klane i Prezida, kroz Sloveniju do Koruške u Austriji i Cividalea u Italiji. Građen je u 3. stoljeću radi zaštite od barbara unutrašnjeg dijela Rimskog carstva.
Vodeći partner u projektu je Zavod za zaštitu kulturne baštine Slovenije, a ostali partneri su Narodni muzej Slovenije, Hrvatski restauratorski zavod, Udruga Žmergo i Primorsko-goranska županija. Financiran je s 604 tisuće kuna, od čega su 85 posto bespovratna sredstva EU.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
