Po Erdoğanovoj želji: Nekad najveća kršćanska crkva Aja Sofija, pretvara se u džamiju

Aja Sofija
Foto: GettyImages

Vrhovni sud u Turskoj proglasio je nezakonitom odluku Atatürka usvojenu 1934. godine kojom je Aja Sofija dobila status muzeja. Unatoč protivljenju lidera mnogih država poput SAD-a, Rusije, Grčke…. i pravoslavnog svećenstva, predsjednik Turske Recep Tayyip Erdoğan vratio je status džamije toj znamenitosti pod zaštitom UNESCO-a, jednoj od najposjećenijih u Turskoj, piše Hassan Haidar Diab za Večernji list.

Spomenik kršćanstva

Za odluku turskog suda, osim što je populistička, sekularisti i kamelisti smatraju da Erdoğan pod svaku cijenu želi uništiti svu ostavštinu Atatürka. Udruga koja je pokrenula slučaj tvrdi da je Aja Sofija bila u vlasništvu osmanskog sultana Mehmeda II. koji je 1453. osvojio Istanbul, tadašnji Konstantinopol, te tada 900 godina staru bizantsku crkvu pretvorio u džamiju.

Ekumenski patrijarh Bartolomej, duhovni vođa oko 300 milijuna pravoslavnih kršćana u svijetu, čije je sjedište u Istanbulu, rekao je da će takva presuda razočarati kršćane i “podijeliti Istok i Zapad”. Čelnik Ruske pravoslavne crkve kaže da će odluka zaprijetiti kršćanstvu.

Ruske vlasti i Pravoslavna crkva izrazile su zabrinutost zbog odluke da se nekadašnju baziliku svete Sofije (crkva Božanske Mudrosti) u Istanbulu pretvori u džamiju. Ruski patrijarh Kiril rekao je da je “veoma zabrinut” zbog eventualne promjene statusa “jednog od najvećih spomenika kršćanske kulture” do kojeg je “posebno stalo Ruskoj pravoslavnoj crkvi” koja baštini bizantsku tradiciju.

– Svaki pokušaj da se ponizi i pogazi tisućljetna duhovna baština te carigradske crkve doživljava se u ruskom narodu, danas kao i nekad, s gorčinom i negodovanjem – upozorio je moskovski patrijarh.

– Prijetnja svetoj Sofiji prijetnja je svekolikoj kršćanskoj civilizaciji, a time i našoj duhovnosti, našoj povijesti – dodao je pozivajući tursku vladu da bude “obzirna”.

Isto tako, američki državni tajnik Mike Pompeo i Grčka također su pozvali Tursku da za Aju Sofiju zadrži status muzeja. No turske skupine dugo su vodile kampanju za prenamjenu Aje Sofije tvrdeći da bi to bolje odražavalo status Turske kao većinski muslimanske zemlje.

Jedno od najsmjelijih arhitektonskih ostvarenja

Aja Sofija (grč. Ἁγίa Σοφία, Hagía Sophía: Božanska Mudrost), monumentalna bazilika u Carigradu, remek-djelo bizantske arhitekture, jedno od najsmjelijih arhitektonskih ostvarenja uopće.

Foto: Myrabella, commons.wikimedia.org; Gospa s Djetetom, mozaik iz 9. st. u apsidi

Izgradnja je započela 532. u doba cara Justinijana, koji je gradnju povjerio Antemiju iz Trala i Izidoru iz Mileta. Crkva je posvećena 537. Godine 558. urušila se glavna kupola nakon potresa, a novu je, 7 m višu, sagradio Izidor Mlađi. Godine 1453. pretvorena je u džamiju; pritom su joj dograđeni minareti, a u unutrašnjosti izvedene znatne preinake.

Po nalogu Kemala Atatürka pretvorena je 1934. u muzej; tada su otkriveni mnogi mozaici i arheološki ostatci starije Konstantinove bazilike, navodi enciklopedija.hr.

Aja Sofija je bazilika s kupolom, postavljenom tako da ne narušava osnovni raspored longitudinalne bazilike.

Kupola je izgrađena jednim slojem opeke čime je stvorena tanka stjenka koja je minimalizirala težinu pandantiva. Unutarnji pogled pokazuje kako je svaki od 40 malenih polukružnih prozora u bazi kupole odvojen malim svodnim lukom čime je ojačana iznutra. Ovi prozori dopuštaju zrakama svjetlosti da ulaze u crkvu iz svih smjerova (u jednom trenutku nam se može učiniti kako kupola lebdi odvojena od crkve – ranokršćanska simbolika savršenog kruga kao Kraljevstva Nebeskog).

Foto: commons.wikimedia.org; Presjek i tlocrt Aja Sofije s istaknutim dijelovima: 1. Ulaz 2. Carska vrata 3. Znojeći stupac 4. Mihrab 5. Minbar 6. Sultanova kapela 7. Omphalos – “Pupak svijeta” 8. Posvećene urne, te islamski dijelovi: a.) Grobnica Mustafe I. i b.) Minareti Selima II.

Unutrašnjost joj je gotovo četvrtasta tlorisa, podijeljena dvama redovima stupova na tri broda. Srednji je brod širi od bočnih i završava apsidom. Sredina crkve pokrivena je kupolom (promjer 32 m, visina 54 m). Glavni teret tako goleme kupole nose četiri luka koja se dižu na četiri pilastra. Nad bočnim brodovima nalaze se galerije. U crkvu, pred kojom je velik atrij, ulazi se kroz dvostruki narteks.

Jedinstveno osmišljen prostor Aje Sofije i njezina raskošna unutrašnjost najvrjednije je ostvarenje bizantske arhitekture i s njom povezane dekorativne umjetnosti; stoljećima je bila uzor bizantskomu crkvenom graditeljstvu, a utjecala je i na osmanlijsko graditeljstvo. Od 1985. na UNESCO-ovu popisu svjetske kulturne baštine.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/vecernji.hr