Hrvatsko akademsko društvo iz Subotice i Hrvatska matica iseljenika zajednički priređuju predstavljanje nakladničkog projekta Leksikona podunavskih Hrvata Bunjevaca i Šokaca prigodom izlaska 13. sveska (Ko-Kr) u srijedu, 9. svibnja od 15 do 15.45 sati u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, Ulica Hrvatske bratske zajednice 4, Zagreb.
Osobite zanimljivosti u ovom svesku Leksikona su makropedijske natuknice s pojmovima kao što su kršćanstvo i narodno udruživanje, konfesija, konkordat, kolonizacija, komunizam, ili pak križari (126 – 131 str.) koje su kontekstualizirane u odnosu na bačke Hrvate.
O Leksikonu će govoriti: ravnatelj Hrvatske matice iseljenika Mijo Marić, prof.; glavni urednik, dr. sc. Slaven Bačić; izvršni urednik Tomislav Žigmanov te član uredništva doc. dr. sc. Mario Bara s Hrvatskog katoličkog sveučilišta iz Zagreba. U okviru 5. Kliofesta, festivala povijesti, što ga tradicionalno organizira Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti s partnerskim obrazovnim i baštinskim institucijama.
Prvi put će se u program uključiti i Hrvatska matica iseljenika, prezentirajući 9. svibnja na sam Dan Europe nakladnički projekt Leksikona podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca u nakladi Hrvatskog akademskog društva iz Subotice. Riječ je o petnaestogodišnjoj višesveščanoj leksikografskoj seriji prvorazredne znanstvene akribije, čiji je nagrađivani nakladnik Hrvatsko akademsko društvo iz Subotice. U izradi dosadašnjih 13 svezaka Leksikona sudjelovalo je oko 150 autora (što fakultetski obrazovanih ljudi, što narodnih kazivača koji posjeduju znanja i artefakte o pojedinim osobama i pojavama), napisano je ukupno 1654 članka na 1445 stranica. Novi svezak Leksikona podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca, trinaesti po redu (2017) donosi 180 natuknica iz pera 57 autora, čiji sadržaj obrađuje pojmove koji počinju slovima Ko i Kr. Građa je pregledno raspoređena na 162 stranice s 8 dodataka i ilustrirana sa 104 slikovna priloga, uključujući zemljovide, tabele s demografskim pokazateljima obrađenih toponima, portrete osoba, plemićke i obiteljske grbove, naslovnice referentnih časopisa i slično.
Istraživač Mario Bara otkriva i stogodišnji časopis na mađarskom jeziku Craotia, čijih se 7 brojeva čuva u budimpeštanskoj Mađarskoj akademiji. Nadalje, posebno se fokusira na natuknicu o prvaku Radićeve Hrvatske republikanske seljačke stranke (HRSS/HSS) Juraju Krnjeviću (Ivanić Grad, 19. II. 1895 – London, 9. I. 1988), političaru s drugojugoslavenskim egzilantskim iskustvom koji je po vlastitom priznanju surađivao s bačkim Hrvatima, naglašavajući njihovu prirodnu i prometnu povezanost s Hrvatskom.
Glavni urednik Leksikona je pravnik dr. sc. Slaven Bačić, a izvršni je urednik renomirani književnik i političar Tomislav Žigmanov, kojima su se u uredništvu pridružili i sociolog dr. sc. Mario Bara, povjesničar i arhivski savjetnik Stevan Mačković te jezikoslovac i onomastičar dr. sc. Petar Vuković.
Leksikonski je projekt započeo još davne 2002. godine, kada je inicijalna skupina intelektualaca u kojoj je dominirao, uz relativno mladi Bačićev i Žigmanovljev tim, agilni pedagog i sociolog Dujo Runje, dogovorivši potencijalne teme, ovjeravajući ih među vrsnim suradnicima kako iz Vojvodine i Srbije, tako i iz Hrvatske i Mađarske.
Leksikonski nakladnički projekta uvodi u fantastičan koloplet lokalne i globalne povijesti tog golemog komada plodne zemlje između dviju srednjoeuropskih rijeka Dunava i Tise – čije je ime na turbulentnoj višestoljetnoj vremenskoj okomici više puta mijenjano. Taj geografski prostor do početka XXI. stojeća pamti desetke smijenjenih državnih sustava od Ugarske kraljevine i vladavine Osmanlija, preko Vojne krajine, Austro-Ugarske Monarhije do Mađarske, pa onda sedam desetljeća triju Jugoslavija i zadnjih četvrt stoljeća današnje Srbije. Kako su njegov višejezični etnički mozaik činili još od srednjeg vijeka i Hrvati (uključujući sva njihova subetnička imena od koji su se najčešće spominjali Bunjevci i Šokci) i to na potezu od Budima i Pešte u Mađarskoj na sjeveru pa do Petrovaradina i Bača na jugu, zadivljujuća je snaga tamošnje korjenike hrvatskoga naroda, koja se bujno razgranala – očuvavši svoju narodnosnu samobitnost i davši svoj zamjetan doprinos cjelokupnim stvaralačkim dosezima multietničke Vojvodine i Republike Srbije.
Među podupirateljima vrijedne leksikografske serije su, uz grad Suboticu, Hrvatsko nacionalno viječe i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, sve mjerodavne kulturne i znanstvene ustanove Srbije i Hrvatske kao što su Pokrajinsko tajništvo za kulturu i informiranje te Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
