Na konferenciji za novinare u Gradskoj upravi jučer su predstavljene temeljne odrednice nacrta kulturne strategije grada Splita. Razvijanje kulture dijaloga, mentalna, administrativna, kulturna, politička i društvena ‘deblokada’ Splita te postizanje sinergije između kulturne baštine i suvremenih kreativnih djelatnosti temeljne su odrednice nacrta.
U izradi strategije na 250 stranica, o kojoj je danas otvorena javna rasprava i na temelju koje će se Split kandidirati za Europsku prijestolnicu kulture 2020., surađivalo je 80 kulturnih djelatnika i 150 organizacija.
Proces izrade nacrta strategije, koji je počeo prije godinu dana, predstavio je savjetnik gradonačelnika za kulturu i znanost Igor Baković, ističući kako je podloga za taj složeni proces ponajprije bilo “kulturno mapiranje grada, ali i svih sociokulturnih resursa, što još nikad nije napravljeno”.
Nakon 25 godina, grad Split dobio je svoju prvu strategiju, rekao je Baković i izrazio zadovoljstvo što je riječ o strategiji razvoja kulture od 2015. do 2025. godine.
Pozvao je sve da se uključe u javnu raspravu te da svoje prijedloge i kritike pošalju elektroničkom poštom na adresu: kulturna-strategija@split.hr, pri čemu je najavio da će se za deset dana održati i dvije javne tribine – u HNK i u velikom amfiteatru Doma mladih.
Baković se nada da će javna rasprava biti konstruktivna kako bi Split napokon dobio sveobuhvatan i sustavan dokument koji će odrediti smjer razvoja u kulturi i kulturu kao podlogu razvoja grada.
Kao bitan dio nacrta strategije, istaknuo je razvijanje kulture dijaloga koju, kako je rekao, treba njegovati kroz svaki oblik javne rasprave. Odmah nakon nje, dodao je, potrebna je ‘deblokada’ Splita, grada koji je blokiran u mentalnome, administrativnome, kulturnome, političkome i društvenom smislu, ali ima goleme ljudske potencijale. Baković je na treće mjesto postavio sinergiju kulturne baštine i suvremenih kreativnih djelatnosti, za što Split ima dovoljno podloge.
Dogradonačelnik Goran Kovačević istaknuo je kako je strategija donijela pregled svih problema i mogućih smjerova, omogućila umrežavanje institucija u kulturi i izvaninstitucionalnih organizacija. Podsjetio je da grad Split iz proračuna izdvaja 10 posto za kulturu, što je znatno više od nekih drugih gradova s većim proračunom.
Kada se prihvati kulturna strategija, iz nje će proisteći akcijski provedbeni planovi koji će još detaljnije razrađivati i davati obveze i odgovornosti za realizaciju projekata, dodao je.
Cilj je strategije da do 2020. godine taj iznos bude 12 posto proračuna, rekao je Kovačević, dodajući da Split u petogodišnjem razdoblju iz europskih fondova namjerava povući 100 milijuna kuna. Kao najveći projekt istaknuo je dovršenje Doma mladih, a postane li Split Europska prijestolnica kulture, namjerava se uložiti još 100 milijuna kuna.
“Uobičajena je praksa da se ti iznosi podijele ravnopravno između grada, regije i države, a kako mi administrativno nismo organizirani na takav način, očekujemo da bi država financirala trećinu potreba, županija bi sudjelovala u dosta manjem odnosu, a grad Split planira povećati turističku pristojbu i iz nje namiriti projekt Europske prijestolnice kulture”, izjavio je Kovačević i dodao kako se nadaju da će se novac namaknuti iz progresivnog rasta broja obveznika plaćanja spomeničke rente te da će Split od EU dobiti 1,5 milijuna eura kao nagradu.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
