Knjiga „Nikola Šubić Zrinski u hrvatskom stihu“, koju su priredili Josip Bratulić, Vladimior Lončarević i Božidar Petrač, predstavljena je u srijedu navečer u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti (HAZU).
Knjigu je u prigodi obilježavanje 450. obljetnice Sigetske bitke te obrane Sigeta od Osmanlija i pogibije hrvatskoga vojskovođe Nikole Šubića Zrinskoga objavilo Društvo hrvatskih književnika, a predstavili su je predsjednik HAZU Zvonko Kusić, akademik Josip Bratulić i predsjednik Društva hrvatskih književnika (DHK) Božidar Petrač.
Akademik Kusić je istaknuo da se kroz obitelj Zrinski zrcali državotvornost hrvatskoga naroda, a Šubići Zrinski su simbol hrvatske državne cjelovitosti.
Po riječima akademika Bratulića sigetska tema prisutna je već četiri i pol stoljeća u hrvatskoj književnosti i kulturi. „Ukorijenjena je u hrvatskoj glagoljskoj književnosti prvim pisanim svjedočanstvom“, rekao je dodavši kako je bila živo i plodno prisutna u renesansi i manirizmu. Sigetska tema o Nikoli Šubiću Zrinskom bila je lijepo prihvaćena u hrvatskom baroku te je potom prešla i u prosvjetiteljstvo, rekao je.
Naglasio je kako se ona nalazi također i u temeljima hrvatske nacionalne integracije u 19. stoljeću te dodao kako je izoštravala spoznaje o biti slobode i samožrtvovanju tijekom 20. stoljeća. Nosila je u sebi, kako je istaknuo, poruke obrane domovine, kulturnoga identiteta, osobne i narodne slobode te je svako povijesno vrijeme u njoj moglo naći klice za svoju identifikaciju.
Petrač je napomenuo kako je DHK povodom 450. obljetnice Sigetske bitke i junačke pogibije Nikole Šubića Zrinskog objavilo ovu knjigu. Istaknuo je kako tekstovi u knjizi pripadaju različitim razdobljima hrvatske književnosti te dodao kako tekstovi svjedoče ne samo o odjeku te slavne bitke u hrvatskom narodu, nego da u njem žive i kao trajno uzoran čin domoljublja i borbe za vlastito dostojanstvo i slobodu.
U knjizi „Nikola Šubić Zrinski u hrvatskom stihu“ (719 str.) objavljeni su tekstovi o sigetskoj bitci Brne Karnarutića, Vladislava Menčetića, Petra Zrinskoga, Pavla Rittera Vitezovića, Andrije Kačića Miošića, Josipa Jelačića, Dimitrija Demetra, Mate Topalovića, Stjepana Ilijaševića, Ivana Kukuljevića Sakcinskoga, Jovana Subotića, Matije Bana, Petra Preradovića, Ivana Trnskog, Vladislava Vežića, Đure Klarića, Ivana Dežmana, Velimira Gaja, Franje Markovića, Ivana Zahara, Andrije Palmovića, Huga Badalića, Ivana Despota, Ljudevita Varjačića, Krste Pavletića, Augusta Đarmatija, Krsze Špoljara te tri usmene narodne pjesme.
Na kraju knjige su objavljene bilješke o autorima i napomene.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
