Predstavljena knjiga Viktora Žmegača “Četiri europska grada”

Foto: fah

Knjiga eseja akademika Viktora Žmegača “Četiri europska grada – Kulturološki obzori”, ocijenjena kao kruna njegova znanstvenog djelovanja jer spaja sva područja njegovih zanimanja i kulturnih sklonosti, predstavljena je u utorak u Matici hrvatskoj u Zagrebu.

Profesor na zagrebačkom Filozofskom fakultetu Svjetlan Lacko Vidulić naglasio je kako je knjiga, koja bi se u žanrovskom smislu mogla smatrati uvodom u duboki kulturni turizam, pisana kroz prizmu poredbene metropologije, u kojoj se očitava kulturna povijest Europe.

Akademik Krešimir Nemec istaknuo je kako su Pariz, Beč, Berlin i Prag s gledišta hrvatske kulture bili emitivni centri. Iz tih centara do nas su dolazili bitni poticaji u svim područjima umjetnosti i kulture, rekao je i podsjetio na ulogu Beča u formiranju hrvatske moderne. Pariz je, ocijenio je Nemec, utjecao na hrvatsko slikarstvo i književno stvaralaštvo na kojem su se napajali Matoš, Kumičić, Krleža i Ujević, dok je Berlin utjecao na nastajanje hrvatskoga umjetničkog ekspresionizma.

Ocijenio kako je ova knjiga kruna Žmegačeva znanstvenog djelovanja jer je ona točka u kojoj se sastaju sva područja njegovih raznolikih zanimanja i kulturalnih sklonosti.

Akademik Tonko Maroević istaknuo je kako Žmegač slika četiri autoritativna grada – Pariz, Beč, Berlin i Prag, koji su poseban utjecaj imali na našu sredinu. To su centri rasta europske kulture, samosvijesti i slobode, rekao je Maroević.

Akademik Viktora Žmegač istaknuo je kako je izbor gradova u knjizi subjektivan i objektivan u isti mah. “Osoban je utoliko što obuhvaća metropole koje su mi pružile nezaboravne doživljaje”, rekao je dodavši kako se intenzitet iskustva ne može mjeriti ni danima ni godinama.

Naglasio je kako je riječ o gradovima koji su svaki na svoj način, reprezentativni za europsku prošlost i njezinu budućnost.

Knjigu “Četiri europska grada – Kulturološki obzori” (351 str.) objavila je Matica hrvatska.

Akademik Viktor Žmegač (1929.) je profesor emeritus Sveučilišta u Zagrebu. Od 1971. pa sve do umirovljenja 1999. radio je kao redoviti profesor njemačke književnosti na Filozofskome fakultetu u Zagrebu. Objavio je dvadesetak knjiga u zemlji i inozemstvu.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: hina/mt

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.