Pročitajte gdje su u Hrvatskoj otvorena Vrata milosrđa!

Nagovorom zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića u atriju Nadbiskupijskog bogoslovnog sjemeništa u Zagrebu, čitanjem iz Evanđelja te svečanom procesijom do vratiju zagrebačke prvostolnice, započeo je u nedjelju 13. prosinca 2015. godine obred otvaranja Vrata milosrđa i Jubileja milosrđa u Zagrebačkoj nadbiskupiji.

U svom nagovoru Kardinal je, ukazavši na znakovitost okupljanja u atriju Bogoslovnog sjemeništa u čijem središtu se nalazi kapela Presvetog Srca Isusova, vrela Božjeg milosrđa, istaknuo: „Ovdje u Bogosloviji žive i u njoj se izgrađuju mladići za svećeničku službu. To su novi naraštaji pastira u našoj Crkvi. Tu jasnije čujemo poziv, osobito mi svećenici, da u svome zvanju uvijek očitujemo Božje milosrđe. Bog nas je po svojoj ljubavi pozvao u život i povjerava nam svoje darove, među kojima je posebno čudesan dar svećeničkoga i redovničkoga zvanja.“

Po dolasku svečane procesije pred vrata zagrebačke prvostolnice, Kardinal ih je uz molitveni zaziv otvorio blagoslovivši sve okupljene evanđelistarom, a potom se svečana procesija uputila prema glavnom oltaru gdje je Kardinal blagoslovivši vodu i poškropivši njome okupljene vjernike, započeo euharistijsko slavlje.

Uz Kardinala, svečanosti otvaranja Svete godine i u euharistijskom slavlju sudjelovali su vojni ordinarij u Republici Hrvatskoj mons. Juraj Jezerinac, generalni tajnik HBK-a mons. Enco Rodinis, pomoćni biskupi zagrebački mons. Valentin Pozaić, mons. Ivan Šaško i mons. Mijo Gorski, rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta dr. Željko Tanjić, kanonici Prvostolnog kaptola zagrebačkog, prebendari Zbora prebendara Prvostolne crkve, moderator Nadbiskupskog duhovnog stola mr. Marko Kovač i velik broj župnika zagrebačkih župa.

Svoju homiliju, Kardinal je započeo govoreći o radosti, istaknuvši da je Božja radost trajna: „Njezino je značenje osobito u tome da jednom započeta, ne prestaje. Nju se ne može poistovjetiti s prolaznim osjećajima. Ona je u povezanosti s Gospodinom. Razumljivo je, stoga, da je žive oni koji odbacuju grijeh, jer upravo grijeh je udaljavanje od Boga te time i od istinske radosti.“

Govoreći o pozivu Ivana Krstitelja na obraćenje, Kardinal je ukazao na tri odrednice bitne za obraćenje i za življenje Godine milosrđa, a to su: podijeliti s drugima, ne pretjerivati u odnosu na druge i ne zlostavljati drugoga.

„Prva je odrednica, dakle: podijeliti s drugima, biti nesebičan. To uključuje da se ne vide samo svoje potrebe, nego i potrebe drugih, te da se odluči podijeliti s drugima što se ima. U darivanju se očituje sloboda osobe koja nije rob stvari koje posjeduje, nego joj je stalo do bližnjega.

Druga je odrednica: ne pretjerivati, to će reći ne prekoračiti granicu u zahtjevnosti prema drugima. Drugim riječima: ne odnositi se prema bližnjima logikom moći, jer najbitnije u životu ne proizlazi iz moći, nego iz snage ljubavi. Tako ne možemo od nekoga zahtijevati: vrijeme, pažnju, sućut, privrženost, prijateljstvo… To nije dio naših prava niti se to može iznuditi silom. Istina, među kršćanima postoji obveza služenja u ljubavi (usp. Rim 13,8), ali se misli na darivanje, a ne na primanje. To je plod prepoznavanja Božjega dara. Dakle, ne pretjerivati, ne iscrpiti drugoga svojom sebičnošću u odnosu na materijalnu i na duhovnu zbilju, otkriva vrijednost poniznosti koja prihvaća sebe i druge.

Treća je odrednica odricanje od zlostavljanja. Ne misli se samo na tjelesno nasilje, nego na sve oblike raspolaganja silom. To se tiče širine odnosa u društvu, s posebnom osjetljivošću prema slabima. To se odnosi na svakidašnje međusobne odnose, na obitelji, na odnose na poslu, na nasilna ophođenja koja ne trebaju biti očita, nego se pokazuju kao: nebriga, ravnodušnost, stav neprimjećivanja drugoga.“

U tom smislu, naglasio je Kardinal, godina milosti poticaj je da svoje kršćanstvo živimo dublje, polazeći od Božjega milosrđa: „Pozvani smo ne samo hodočastiti u katedralu i u jubilejske crkve, nego ponajprije živjeti milosrđe. Prolazak kroz Vrata milosrđa nema vrijednost, ako Bogu ne dopustimo da svojim Duhom prođe kroz naše srce, ako nismo prihvatili poziv da se ispovjedimo, da Bogu predamo svoje grijehe, da ostavimo grješne navike, da se pomirimo s Bogom i s ljudima.“

Na kraju homilije Kardinal je uputio poziv „da ne zaboravimo svoje bližnje u raznim potrebama te da već sada, prije Božića, razmislimo kojim ih djelima tjelesnoga i duhovnoga milosrđa možemo obradovati. U ovoj Godini milosrđa pozvani smo ponovno otkriti tjelesna djela milosrđa: gladna nahraniti, žedna napojiti, siromaha odjenuti, stranca primiti, bolesna dvoriti, utamničena pohoditi i mrtva pokopati. Ne zaboravimo ni duhovna djela milosrđa: dvoumna savjetovati, neuka poučiti, grješnika pokarati, žalosna i nevoljna utješiti, uvrjedu oprostiti, nepravdu strpljivo podnositi i za žive i mrtve Boga moliti. Ova nam godina daje prigodu da obnovimo znanje o djelima milosrđa, ali još više da ih vršimo u našem životu, da ne prestajemo biti milosrdni.“

Pred kraj euharistijskog slavlja pomoćni biskup zagrebački mons. Valentin Pozaić oglasio je da će uz zagrebačku prvostolnicu po odluci zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića, posebna mjesta milosrđa biti još tri crkve – Hrvatsko nacionalno svetište Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici, Nacionalno svetište sv. Josipa u Karlovcu i župna crkva Presvetog Trojstva u Krašiću gdje će pomoćni Biskupi zagrebački u nedjelju 20. prosinca otvoriti Vrata milosrđa i predvoditi euharistijska slavlja.

Euharistijsko slavlje otvaranja Jubileja milosrđa u Zagrebačkoj nadbiskupiji završilo je svečanim papinskim blagoslovom kojeg je okupljenima udijelio zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić.

Otvaranjem Svetih vrata vukovarska crkva sv. Filipa i Jakova proglašena jubilejskom crkvom

Nadbiskup đakovačko-osječki Đuro Hranić u nedjelju navečer je na svetoj misi u crkvi sv. Filipa i Jakova u Vukovaru tu franjevačku crkvu proglasio jubilejskom crkvom i na njoj je, u skladu s papinskom odredbom, otvorio Sveta vrata čime je ta crkva, uz katedralu u Đakovu, konkatedralu u Osijeku te crkvu Gospe od brze pomoći u Slavonskom Brodu, postala četvrta jubilejska u đakovačko-osječkoj nadbiskupiji.

Vukovarska crkva sv. Filipa i Jakova postala je jubilejskom i zbog činjenice da se 2016. godine obilježava 25 godišnjica stradanja Vukovara i njegove crkve.

“Godina milosrđa poziva nas na duboko iskustvo milosti i pomirenja…, a neka na ovom mjestu možemo još dublje upoznati Isusa Krista”, rekao je nadbiskup Hranić pozvavši vjernike da dopuste da ih Bog dotakne milosrđem kako bi i oni postali suosjećajnima i milosrdnima prema drugima.

“Htjeli bismo, braćo i sestre, doživjeti Njegovo milosrđe u ovom napaćenom gradu koji je toliko pretrpio…, htjeli bismo Njegovo milosrđe jer su tolike potrebe, tolika trpljenja i patnje, toliko siromaštva, nezaposlenosti, toliko nesigurnosti i odlazaka mladih u inozemstvo“, istaknuo je u propovjedi Hranić, naglasivši da je “milosrđe u samim temeljima na kojima počiva život crkve”.

Svojom bulom “Lice milosrđa” papa Franjo je najavio izvanredni Jubilej milosrđa koji traje od svetkovine Bezgrešnog začeća 8. prosinca 2015. do svetkovine Krista Kralja 20. studenog 2016.

Papa je u buli proglašenja Jubileja milosrđa istaknuo želju da jubilejski oprost dopre do sviju kao istinsko iskustvo Božjeg milosrđa i u tom smislu odredio proglašenje jubilejskih crkava što su u prvom redu katedrale, a potom i crkve koje biskupi odrede.

Dubrovnik: Procesijom i otvaranjem Vrata milosrđa započela Godina milosrđa i Godina svetog Vlaha

Svečanim euharistijskim slavljem u dubrovačkoj katedrali, kojem je prethodila procesija, kao i otvaranje Vrata milosrđa po prvi puta u povijesti, u Dubrovniku je u nedjelju svečano otvorena Godina milosrđa i Godina svetog Vlaha, zaštitnika grada.

Program je počeo procesijom ispred crkve Male braće u staroj gradskoj jezgri, u kojoj su sudjelovali i članovi Bratstva festanjula sv. Vlaha i 17 mladih s bakljama kao simbolima 17 stoljeća od mučeničke smrti sv. Vlaha. Obred u katedrali počeo je otvaranjem Vrata milosrđa, a to je prvi put da se Sveta vrata otvaraju, ne samo u Vatikanu, nego i na katedralama diljem svijeta, pa tako i dubrovačkoj.

Biskup dubrovački Mate Uzinić istaknuo je da mu izuzetnu radost pričinja to što se slavlje otvaranja izvanrednog jubileja milosrđa i Godine svetog Vlaha događa baš danas i to iz tri razloga: ”Prvi je razlog što je ovo treća nedjelja došašća koja nas poziva na radost. Nema većeg razloga za radost od susreta s Gospodinom i njegovim milosrđem. Drugi razlog je što je ova nedjelja ujedno i nedjelja u kojoj se slavi nedjelja Caritasa, a treći razlog je što se otvaranje Vrata milosrđa, po prvi puta u povijesti, događa u izuzetno važnoj godini za našu mjesnu Crkvu. Ovo je jubilarna godina – 1700. godina je prošlo od mučeničke smrti svetog Vlaha”, rekao je Uzinić te ociejnio kako je to “poklapanje” milosni dar.

Istaknuo je i da se na taj način, povratak u prošlost i slavlje 1700. obljetnice mučeničke smrti svetog Vlaha, može povezati i sa sadržajima sadašnjosti, ali i usmjeriti u budućnost.

U procesiji Dubrovnikom nosile su se moći glave sv. Vlaha, čija godina se također otvorila večeras, te moći sv. Leopolda Bogdana Mandića, sveca koji simbolizira Božje milosrđe prema čovjeku.

Inače, ovo je 29. sveta godina u Katoličkoj Crkvi otkako je ta tradicija počela prije više od 700 godina. Svete godine obično se proglašavaju svakih 25 godina, osim ako Papa ne odluči drugačije kako bi posebno skrenuo pažnju na jednu temu. Posljednju je proglasio Ivan Pavao II. 2000. povodom Velikog jubileja i iduća je trebala biti 2025. Papa Franjo, međutim, odlučio se za izvanrednu svetu godinu kako bi je posvetio milosti, solidarnosti, nadi i pravdi u svijetu. Godina milosrđa trajat će od 8. prosinca 2015. do 20. studenoga 2016..

Otvorena “vrata milosrđa” i blagoslovljene novo-postavljene orgulje u sisačkoj katedrali

Sisački biskup Vlado Košić otvorio je u nedjelju 13. prosinca u katedrali Uzvišenja sv. Križa u Sisku „vrata milosrđa“ i svečanim misnim slavljem označio početak Svete godine milosrđa u Sisačkoj biskupiji. Tom prigodom biskup je i blagoslovio novo-postavljene katedralne orgulje.

U koncelebraciji bili su kancelar biskupije mons. Marko Cvitkušić, katedralni župnik preč. Marko Karača i vikar katedralne župe vlč. Mario Šagolj.

U homiliji biskup je istaknuo kako je ovo višestruko slavlje. „Treća je nedjelja Došašća, koja se od davnina naziva „Gaudete“, tj. nedjelja „radujte se!“; drugo, otvorili smo na katedrali „vrata milosrđa“ i tako označili početak izvanrednog jubileja, Godinu milosrđa za našu Sisačku biskupiju, a koju Godinu je Papa Franjo za čitavu Crkvu proglasio 8. Prosinca; treće, blagoslovili smo novopostavljene orgulje u našoj katedrali. Treća nedjelja adventa je i nedjelja Caritasa, kada želimo posebno misliti, moliti se i darivati za potrebne – da im tako učinimo ljepšim Božić koji dolazi. K tome, danas je i sveta Lucija, blagdan u koji se sadi pšenica, da bi niknula za Božić i ukrasila Isusove jaslice te nam tako označila da je zadnji čas da se prenemo i pripremimo za Božić, jer ako nismo za svetu Barbaru, onda moramo danas na sv. Luciju primiti zrno, posaditi sjeme Božje riječi u srce, da nikne rod – koji je sam Gospodin naš Isus Krist. Svi su ti elementi povezana tako da bismo za sve njih mogli staviti zajednički nazivnik: „nedjelja radosti – Dominica Gaudete!“, rekao je biskup te dodao kako smo radosni što je Božić blizu, što idemo u susret proslavi Isusova rođendana, dana koji je pobijedio tamu zla i grijeha i koji nam je donio svjetlost nade i života.

U nastavku biskup Košić je podsjetio na bulu pape Franje „Misericordiae vultus – lice milosrđa“, objasnivši zašto je Papa otvorio ovu izvanrednu Svetu godinu milosrđa. „Dakle, danas kad se u našoj katedrali otvaraju Vrata milosrđa i kada na poseban način doživljavamo da je Bog milosrdni Otac prema nama, koji nas zove na obraćenje, na ljubav prema potrebnima, mi se radujemo – i to s pravom – također i daru novopostavljenih orgulja u našoj katedrali koje smo blagoslovili, želeći da one budu znak kako smo svi mi, i svaki posebno i svi zajedno, pozvani biti donositelji Evanđelja svim ljudima, tako što smo pronositelji radosti i pjesme, koja neka odzvanja u našim životima, u našim danima, mjesecima i godinama, da vrijeme koje nam je darovano bude sveto, kao ova Sveta godina, da i čitav naš život proživimo posvećujući vrijeme i šireći svetost i mir“, zaključio je biskup.

Nakon mise okupljenima se obratio mo. Zdenko Kušćer koji je zahvalio biskupu na danom povjerenju i podršci za projekt postavljanja novih orgulja. On je istaknuo kako su ove orgulje primjerak njemačke ogruljske škole napravljene u radionici Edgard Pfaff, a posjeduju 24 registra, dva manuala i pedalu. Ugrađenu su u postojeće kućište Josipa Brandla iz 1911. godine, a prikladne su za korištenje u svakodnevne liturgijske svrhe i za koncertiranje. Projekt postavljanja novih orgulja pripremila je Zaklada „Don Petar Nakić“, a radove su izveli Orguljska radionica Varaždin i restauratorska radionica „St. Uriel“.

Na kraju kratki koncert na novim orguljama izveo je povjerenik za glazbu Sisačke biskupije mo. Robert Jakica.